.webp){kind=icon}
Bliži se dan kada će euro postati službena hrvatska valuta. Prošlo je mjesec dana od obaveznog dvojnog iskazivanja cijena uoči uvođenja eura početkom iduće godine. Voditeljica projekta Tajni kupac udruge Zvonimir Biljana Šuša rekla je za HRT kako su na području triju županija posjetili 21 prodajno mjesto gdje prate dvojne cijene za 55 različitih roba i usluga te je za svaku pohvalu da su svi trgovci ozbiljno pristupili ovom problemu.
"Tko je god pristupio etičkom kodeksu, potrošači su 100 posto sigurni. Ono gdje vidimo prostor za unaprjeđenje je ugostiteljstvo gdje ima malih nepravilnosti", rekla je voditeljica projekta Šuša i dodala kako potrošač nikako ne smije biti zakinut temeljem uvođenja eura.
"Građani nam se obraćaju najviše zbog rasta cijena koji nema direktnu poveznicu s uvođenjem eura, svjedoci smo da mnogi drugi faktori utječu na cijene. Konkretnih primjedbi građani, za sada, nisu imali, što se tiče preračunavanja cijena u trgovinama", istaknula je.
Prednosti eurozone
Matej Bule iz HNB-a smatra kako bi svi bili sretniji da se uvođenje eura događa u stabilnijim i predvidljivijim makroekonomskim okolnostima.
"Gledajući u povijest, 2013. godine kada je Hrvatska ušla u EU odvijale su se ozbiljne strukturne promjene u našoj ekonomiji, vidjeli smo snažan rast izvoza na europska tržišta, porast broja izvoznika, vidjeli smo da su europski fondovi postali jedan od pokretača ekonomskog rasta", naglasio je Bule za HRT.
Isto tako, dodaje Bule, prave efekte uvođenja eura vidjeti ćemo tek u nadolazećim godinama. Kako kaže, uvođenje eura će imati veliki utjecaj na turizam, robni izvoz, ali i na građane jer će 1. siječnja shvatiti kako za njih valutni rizik više ne postoji.
Ekonomski analitičar Luka Brkić naglašava kako eurozona opstaje ili propada samo pod pretpostavkom da EU ima dublju integraciju ili se morati vraćati na nešto što se zove najmanja europska integracija na razini carinske unije ili maksimalno zajedničkog tržišta.
Euro je pao na najnižu razinu zadnjih 20 godina u odnosu na dolar. Svjetska banka je predvidjela da će hrvatsko gospodarstvo u idućoj godini rasti samo 1,8 posto, a HNB ima lošiju prognozu i govori 1,4 posto.
"Ulazimo u eurozonu s pokretačima rasta koji su puno kvalitetniji nego što su bili prije 10-ak ili 15 godina", istaknuo je Bule.
