.webp){kind=icon}
Nakon zainteresiranosti građana za trezorce, vrijeme je bilo za ispitivanje interesa institucionalnih investitora, i domaćih i stranih. Izdanje nove hrvatske obveznice od 1,5 milijardi eura pobudilo je značajan interes investitora, s bid to cover omjerom preko 6x.
Drugi najveći rast BDP-a u Europskoj uniji kao i stabilna fiskalna pozicija čine Hrvatsku dobrom prilikom za obvezničke investitore. Također, inicijalni pricing bio je iznad prinosa trenutne 10-godišnje obveznice što je dodatno potaknulo investitore na upis obveznica.
Visok interes spustio je spread za 30 baznih bodova u odnosu na inicijalno zadani (mid swap + 110 baznih bodova) te je na kraju izdanje priceano zapravo na razini trenutne 10-godišnje eurske obveznice, 3,4 posto.
Čitaj više
Glavaš o razvoju tržišta kapitala: HEP, Pošta i Lutrija trebaju izaći na burzu
Izdanja dionica javnih kompanija povećala bi likvidnost na Zagrebačkoj burzi, što je idući korak u razvoju tržišta kapitala
21.02.2024
Kreće upis nove tranše narodnih trezoraca, ovaj put može i iz fotelje
Prijavu u e-Riznicu ulagatelji će moći napraviti putem sustava e-građana koristeći vjerodajnice značajne i visoke sigurnosti.
19.02.2024
Fed dogodine reže kamate, globalne obveznice jure prema rekordima
Čini se da je Fed završio s ciklusom podizanja kamatnih stopa
29.11.2023
Hrvatska izdala obveznicu od 1,25 milijardi eura, iduća dospijeva u siječnju
Interes ulagatelja premašio je 2,3 milijarde eura, a knjiga upisa bila je otvorena svega pet i pol sati u srijedu.
23.11.2023
Treba spomenuti da je prinos na trezorce bio viši, no to je zbog očekivanja investitora da će Europska središnja banka (ECB) krenuti s rezanjem kamatnih stopa polovicom ove godine, što zapravo dovodi tržišta u situaciju da su kratkoročne kamatne stope više od dugoročnih.
Kad usporedimo interes s izdanjima iz CEE regije, Hrvatska obveznica izazvala je najveće zanimanje ulaganja. Kod rumunjskog eurskog izdanja bid to cover omjer bio je 5x, kod Poljske 2,5x, a kod Slovenije 4,5x.
Treba reći da Hrvatska i dalje ima 40 baznih bodova viši prinos od Portugala, kao i 20 baznih bodova viši od Slovenije i Španjolske, dok bi se zapravo zbog sličnih fiskalnih pokazatelja kao i jačeg rasta BDP-a od spomenutih država trebala tradeati po sličnim razinama.
Manja likvidnost od usporedivih državnih obveznica jedan je od razloga višeg prinosa, no smatram da će se hrvatski prinos smanjiti čim inflacija pokaže znakove daljnjeg usporavanja i kad ECB krene s retorikom spuštanja referentne kamatne stope.
