.webp){kind=icon}
Nekad je vijest u tome da pas nije zalajao. Naime, ono što upada u oči kad je riječ o regulativi u Europskoj uniji (EU) vezanoj za umjetnu inteligenciju je da nešto nedostaje. Nema, naime, zabrane javno dostupne umjetne inteligencije (UI).
Dio razloga može biti u tome što je francuska vlada shvatila da ima pravog pobjednika u svojoj UI tvrtki Mistral AI. Najnoviji podaci pokazuju da Mistral ostvaruje značajan napredak u sustizanju vodećih tvrtki u sektoru i procijenjena vrijednost Mistrala se uvećala sedam puta u proteklih šest mjeseci. Njemačka i Italija također imaju aspiracije na ovom polju. Zašto da onda regulativa uništi te mogućnosti?
Jedna od lekcija u ovom slučaju je da je Francuska, kada ima ozbiljne komercijalne interese u igri, sposobna izgurati stvar po svojoj mjeri u EU-u.
Francuska, a pogotovo Pariz, sada imaju vrlo dinamičnu startup scenu. Dobre tvrtke i projekti ne dolaze ni iz čega. Pariški startup ekosustav, naročito u fintechu, snažno raste. Ako mislite da su tehnologija i UI ključni za ekonomsku budućnost, Francuska je glavna europska nacija koja snažno napreduje u tom smislu te bi i druge obećavajuće startup tvrtke mogle biti na tom putu.
Amerikanci se vole šaliti da ne postoji francuska riječ za poduzetnika, no možda bi se ovaj put trebalo našaliti na njihov račun jer su neki od najvažnijih ljudi iza Mistrala radili za Metu i Google u Francuskoj.
Snaga francuskog gospodarstva puno je dublja od rastuće tehnološke scene. Francuska i Švedska bile su glavne europske zemlje koje su se snažno kladile na nuklearnu energiju prije pola stoljeća i sada te investicije izgledaju kao predodređene. Oko 70 posto francuske električne energije dolazi iz nuklearnih elektrana, a nedavno se Francuska obvezala proširiti nuklearne kapacitete koji će biti sve važniji kako Europa prelazi na električna vozila. Nedavne pozitivne riječi francuskog predsjednika Emmanuela Macrona o malim modularnim reaktorima jasno pokazuju da Francuska, za razliku od Njemačke, ne odustaje od nuklearnog sektora.
Francuska je vodeća u Europi po inozemnim investicijama
Francuska ekonomija istodobno ima niz problema, od starenja populacije do pretjerane javne potrošnje i regulacije, kao i teškoća u asimiliranju imigranata. No Francuska ima nešto što se na prvi pogled možda čini čudnim izborom za vrlinu u ekonomiji sklonoj libertarijanizmu – dugu tradiciju javne uprave.
Otkako je 1970-ih završio zapadnoeuropski ekonomski polet, francuska javna uprava je u najboljem slučaju bila tek djelomičan blagoslov. Francuska administracija odražava besprijekorno obrazovanje i unutarnju kulturu, ali je i dosta pomogla da francuska ekonomija postane suviše statična i ovisna o birokraciji. Manje aktivna, odnosno više ležerna javna uprava bi možda dala bolji učinak.
No vratimo li se u 2023. godinu, vidimo da su ratovi i sukobi sada sve uobičajeniji na globalnoj sceni i da ne pokazuju znakove slabljenja. Jačaju populističke vlade, a Kina i Rusija su aktivne i nemirne. Ništa od toga nije lako rješivo i traži veći angažman javnog sektora. Nacije koje imaju kvalitetnije vodstvo i tradiciju javne uprave imaju bolje šanse uspješno broditi kroz to nemirno razdoblje.
Tako birokracija koja je nekad bila zapreka može sada za Francusku postati komparativna prednost. Također, u vrijeme kada se kvaliteta upravljanja pogoršava diljem svijeta, Macron ima reputaciju relativno odgovornog čelnika.
Ova je godina pokazala kako se ta francuska prednost iskazuje. Postpandemijska Francuska je uključivala rast cijena energije, inflaciju, rast kamatnih stopa, nastavak rata u Ukrajini, štrajkove i prosvjede radnika te europske migracijske probleme. Ipak, Francuska je izbjegla snižavanje kreditnog rejtinga i francusko gospodarstvo je nastavilo stvarati radna mjesta. Izvedba nije savršena i rizik recesije postoji, no Francuska se pokazala boljom no što se moglo očekivati prije 18 mjeseci.
"Neću reći da Francuzi podcjenjuju Francusku te se nadam da ćemo završiti zadovoljni, a ne puni prezira, ako i kada se pokaže da smo u krivu", zaključuje autor.
