.webp){kind=icon}
Da sam vam prije tri godine rekao kako će danski brodarski div Møller-Mærsk 2022. godine prijaviti 31 milijardu dolara operativne dobiti i obećati da će gotovo polovicu toga dati dioničarima, nazvali biste me ludim. Upravo su to napravili. Ali, procvat pomorske industrije iz COVID ere došao je svojem kraju i budućnost ne izgleda toliko blistavo.
U srijedu je Mærsk prognozirao kako će njegova operativna dobit ove godine pasti na samo dvije milijarde dolara, a pet milijardi dolara najoptimističnija je prognoza. Globalni potrošači smanjuju potrošnju i uzrokuju pad količine isporuka i vozarina. Iako je Mærsk u dobroj poziciji da prebrodi trenutačnu situaciju, njegovi dani kao jedne od najprofitabilnijih europskih kompanija odbrojani su.
Ono što za Mærsk zvuči kao katastrofa, zapravo je povratak u normalu. U pretpandemijskoj financijskoj 2019. godini, Mærsk je izvijestio o operativnoj dobiti od 1,7 milijardi dolara. Iz perspektive potrošača, ova normalizacija sigurno je dobra stvar. Tijekom pandemije, izvoznici i uvoznici plaćali su vrtoglave cijene u očajničkom pokušaju osiguravanja prostora na brodovima, što je stvorilo golemu dobit za operatere plovila.
No Mærsk ove godine predviđa kako bi se potražnja za kontejnerima mogla smanjiti za čak 2,5 posto, dijelom zato što su trgovci tijekom pandemije naručivali previše robe i sada imaju višak zaliha. Zakrčenost luka smanjila se i operatere flota prisiljava na smanjenje broja isporuka. Prekomjerni kapacitet bi se krajem ove godine mogao pogoršati kada Mærskovi konkurenti počnu isporučivati nova plovila.
Na novom glavnom izvršnom direktoru Vincentu Clercu je da zacrta put kroz nadolazeću oluju. Prethodnik Søren Skou odstupio je početkom siječnja, nakon što je tempirao sam vrh tržišta gotovo do savršenstva.
Clercova prva velika odluka bila je raspuštanje dogovora za dijeljenje plovila sa švicarskom kompanijom Mediterranean Shipping, od 2025. godine. Vijest je pozitivna nas koji mislimo kako su brodarske tvrtke previše udobne i imaju koristi od pretjerano velikodušnih antimonopolskih izuzeća.
No Clerc najavljuje još veću konkurenciju na otvorenom moru, što neće oduševiti investitore. Trend premještanja industrijskih opskrbnih lanaca iz Azije u Europu i SAD daljnja je prepreka. Maersk se pokušao zaštititi od usporavanja isporuka preusmjeravanjem kupaca na dugoročnije ugovore i izgradnjom svojih kopnenih logističkih aktivnosti putem akvizicija. No, niti jedan potez nije riješio problem manje potražnje.
Dugoročne ugovorene stope kreću se prema sniženim kratkoročnim "spot" stopama, dok Mærskov manje profitabilni logistički ogranak osjeća iste pritiske smanjene potražnje. Mærskovo poslovanje s terminalima sada zarađuje manje od ponude skladišta korisnicima pogođenim zagušenjem luka, čime klijenti također neće biti nezadovoljni.
Jedna od prednosti pandemije je činjenica da brodarske kompanije imaju mnogo zdraviju financijsku osnovu: Mærsk je krajem prosinca imao 12,6 milijardi dolara neto gotovine, u usporedbi s neto dugom od gotovo 12 milijardi dolara iz 2019. godine.
Održavanjem trenutne veličine flote i odbijanjem razbacivanja sredstava na nove brodove, Mærsk je bio daleko konzervativniji od nekih svojih suparnika. Čak i nakon povrata od 14 milijardi dolara gotovine dioničarima putem dividendi i otkupa u 2023. i daljnjih ulaganja u logistiku i dekarbonizaciju, njegova će bilanca biti u pristojnom stanju.
Mærsk će ostati važan kotačić u globalnim lancima opskrbe, ali nećemo previše govoriti o tome. I možda je to dobro.
