.webp){kind=icon}
Rusko preuzimanje nadzora nad ukrajinskim gradom Mariupoljem ostavlja brojne posljedice, no dosad je jedna – učinak na proizvodnju plemenitih plinova – ostala uglavnom neuočena.
Čeličana Azovstal u Mariupolju jedna je od malobrojnih na svijetu koja može isporučiti materijal potreban za troškovno učinkovitu proizvodnju plemenitih plinova kao što su neon, kripton, ksenon i helij, a ti su plinovi ključni za globalnu proizvodnju.
Neon je, primjerice, ključan sastojak u postupku proizvodnje poluvodiča. Taj je plin nusproizvod proizvodnje čelika i jedino je komercijalno isplativ kada se proizvodi u znatnim količinama u čeličanama kao što je Azovstal. Tvrtke poput Cryoina iz Odese onda mogu prilagoditi neon za uporabu, no, kako je proizvodnja stala, analitičari su zabrinuti za posljedice koje će to imati na zapadne tvrtke kojima je neon nužan.
Veliki je problem to što tržište plemenitih plinova ostaje ovisno o malom broju specijaliziranih tvrtki koje preferiraju dugoročne tajne ugovore. Manjak transparentnosti sprječavao je razvoj spot ili promptnog tržišta na kojemu bi se neugovorene količine prodavale po trenutačnim tržišnim cijenama.
Prije prvog sukoba u Ukrajini 2014. godine, čak 90 posto globalne ponude neona dolazilo je iz Ukrajine, a većina od toga iz Mariupolja s odredištem na zapadnim tržištima.
Prema konzultantskoj tvrtci Edelgas Group, dio proizvodnje u međuvremenu je otišao u Kinu, pa bi sada Ukrajina mogla predstavljati između 50 i 70 posto globalne proizvodnje neona.
Ako Rusija zadrži nadzor nad Mariupoljem i ponovno pokrene tvornice u gradu, to bi značilo da bi 95 posto svjetske proizvodnje neona bilo u rukama potencijalno "neprijateljskih" igrača, kaže Cliff Cain iz Edelgasa.
Neizvjesnost oko helija također raste. Helij se dobiva iz prirodnih izvorišta u tlu ili može biti dobiven kao nusproizvod pretvaranja plina u tekućinu u odgovarajućim okolnostima. Premda tu ima više igrača na tržištu, poput SAD-a, Katara ili Alžira, proizvodnja helija ipak pati od slične cjenovne netransparentnosti, tim više jer praktično iste specijalizirane tvrtke dominiraju tržištem kao i u slučaju neona.
No nekad je baš manjak na tržištu povod da se stvori pritisak za više transparentnosti. Primjerice, nakon Iranske revolucije 1979. godine, razbijen je kartel skupine zapadnih naftnih tvrtki koje su dominirale tržištem putem dugoročnih ugovora te je otvoren put za stvaranje spot naftnog tržišta.
Nedavno se slično dogodilo s tržištem ukapljenoga prirodnog plina nakon nesreće u Nuklearnoj elektrani Fukushima 2011. godine i pada proizvodnje u Egiptu nakon arapskog proljeća.
Bilo bi dobro da se isto dogodi s tržištem plemenitih plinova.
Dobar početni korak bi bio da zapadne vlade pozovu velike tvrtke na više transparentnosti u tome koliko je ponude pogođeno zbog rata u Ukrajini i koliko dolazi iz područja koja su nestabilna ili izložena sankcijama.
Kakav god put prema promptnom tržištu bio, sve je jasnije da su plinovi poput neona ili helija prevažni da bi bili pod nadzorom tek nekolicine velikih igrača. Oni bi trebali biti slobodno raspoloživi na tržištu.
