Od laboratorija do vojske - sintetička goriva ulaze u strateške sektore

Hoće li zajedničko financiranje Europske investicijske banke (EIB), Europske komisije i zaklade Billa Gatesa Breakthrough Energy Catalyst omogućiti prijelomni trenutak u razvoju sintetičkih goriva i dekarbonizirati transport?

Njihovom upotrebom (pod uvjetom da sirovine i energenti dolaze iz obnovljivih izvora) emitira se 90 posto manje ugljičnog dioksida u usporedbi s fosilnim gorivima. No s obzirom na sve prepreke u ostvarivanju ciljeva Zelenog plana, greenwashinga i protivljenja visokim ciljevima dekarbonizacije, određena doza sumnje i dalje ostaje.

Ineratec

Unatoč tome, financijska injekcija od 70 milijuna eura za tvrtku Ineratec, koja u Frankfurtu gradi najveći europski pogon za proizvodnju sintetičkih goriva, predstavlja ohrabrujuću vijest.

EIB je tvrtki odobrio 40 milijuna eura zajma u obliku rizičnog kapitala kroz program InvestEU, dok je zaklada Breakthrough Energy Catalyst osigurala 30 milijuna eura bespovratnih sredstava. Još važnije, s obzirom na sve veća ulaganja Europske unije u obrambenu industriju, sintetička goriva mogla bi riješiti problem visoke potrošnje fosilnih goriva u obrambenom sektoru i smanjiti emisije stakleničkih plinova povezane s tom potrošnjom.

"Lokacija naše najveće tvornice za nas je idealna jer ondje imamo pristup zelenom vodiku iz postojećeg elektrolizatora koji kao nusproizvod proizvodi klor i vodik. Također imamo pristup izvoru ugljičnog dioksida iz bioplinskog postrojenja, koji bi inače bio ispušten u atmosferu", rekao je za Bloomberg Adriju direktor i osnivač Inerateca Tim Böltken.

Njihova tvornica, koja uskoro kreće s proizvodnjom, imat će strateški pristup potrebnim sirovinama. Dnevno će moći proizvesti do 2,5 kilotona sintetičkih goriva koja će se koristiti u zrakoplovstvu, pomorstvu, kemijskoj industriji i cestovnom prometu. Ineratec također razvija projekte u Finskoj i Španjolskoj.

Europska politika ulaže u sintetička goriva Zbog europske inicijative ReFuel Europe, koja je stupila na snagu početkom ove godine, potražnja za sintetičkim zrakoplovnim gorivima (engl. sustainable aviation fuels – SAF) na europskom tržištu znatno će se povećati. Prema procjenama S&P-a, potražnja će porasti za 219 posto godišnje i ove godine dosegnuti 1,9 milijuna tona. Sintetička goriva u transportu Najveći potrošač sintetičkih goriva u zračnom prometu je Air France-KLM. Upravo je KLM obavio prvi let djelomično pokretan sintetičkim gorivom na ruti između Amsterdama i Madrida. U pomorskom sektoru A.P. Møller – Mærsk intenzivno proširuje flotu brodova na sintetička goriva te bi ih ove godine trebali imati 18. Porsche je uložio gotovo 70 milijuna eura u startup koji u Čileu proizvodi sintetičko gorivo Hif. Pilot-projekt u Čileu podržala je i njemačka vlada, a u razvoj sintetičkih goriva već su investirale velike njemačke tvrtke poput Mahlea, Boscha, Siemensa, Audija i Rheinmetalla.

Mala, ali ključna razlika

Razlika između sintetičkih i fosilnih goriva leži u načinu njihove proizvodnje, no ta je razlika ključna.

Kemijski sastav sintetičkih goriva identičan je konvencionalnim gorivima, što znači da ih se može koristiti u motorima s unutarnjim izgaranjem. Međutim, njihova proizvodnja ne emitira stakleničke plinove. Za proizvodnju e-goriva potrebna je električna energija iz obnovljivih izvora, kojom se pokreće proces elektrolize vode za dobivanje vodika. Tom vodiku se zatim dodaje ugljični dioksid, koji se izdvaja iz zraka ili industrijskih procesa, čime nastaju tekuća ili plinovita goriva slična benzinu, dizelu ili metanu.

Za proizvodnju e-goriva potrebne su goleme količine električne energije iz obnovljivih izvora, što ih u konačnici čini skupljima od konvencionalnih goriva.

Cijena sintetičkih goriva ovisi o cijeni električne energije

"Trošak proizvodnje sintetičkih goriva trenutačno je tri do pet puta veći od troška proizvodnje fosilnih goriva", rekao je Böltken.

Prema podacima Europske agencije za sigurnost u zrakoplovstvu, proizvodne cijene sintetičkih goriva variraju između tri i osam eura po litri, ovisno o izvorima energije.

Međunarodna agencija za energiju (IEA) predviđa pad cijena električne energije iz obnovljivih izvora, no i dalje procjenjuje da će e-goriva 2030. godine ostati skuplja. E-kerozin bi, prema njihovim prognozama, mogao povećati cijene zrakoplovnih karata za 10 posto.

Sintetički amonijak i metanol imaju niže proizvodne troškove, ali podižu troškove skladištenja i prijevoza. Prema IEA-i, trošak flote brodova na e-metanol ili e-amonijak čak je 75 posto viši od troška konvencionalnih kontejnerskih brodova. Međutim, dodatni troškovi činili bi manje od jedan posto ukupne vrijednosti robe koja se prevozi u kontejnerima.

Ineratec

Strateški značaj za obrambenu industriju

Tvrtka Ineratec prošle je godine potpisala ugovor o suradnji s njemačkim Rheinmetallom, koji posljednjih tjedana bilježi snažan rast na burzi kao jedan od vodećih europskih proizvođača vojne opreme.

"Ako pogledamo energetsku otpornost, obnovljivi izvori otporniji su jer su decentralizirani i raspršeni", objasnio je Böltken te dodao da s partnerima istražuju mogućnosti postavljanja modularnih proizvodnih pogona za sintetička goriva gdje god postoji pristup jeftinoj električnoj energiji i ugljičnom dioksidu.

"Pouzdana opskrba gorivom ključna je za operativnu sposobnost oružanih snaga", navodi Rheinmetall na svojoj mrežnoj stranici. Sintetička goriva mogla bi postati strateški energetski izvor koji se može proizvoditi bilo gdje, smanjujući operativne troškove i gubitke uzrokovane opskrbom gorivom u ratnim zonama.

Prema podacima Rheinmetalla, tijekom rata svaki vojnik dnevno troši između 20 i 60 litara goriva. Čak 60 posto svih NATO-ovih gubitaka u Afganistanu bilo je povezano s logističkim rutama, prvenstveno dostavom goriva.