Mali poduzetnici stagniraju u uvođenju ESG-a - Hrvatski kišobran pokazuje da se može

Istraživanje Generali osiguranja pokazuje kako usvajanje ESG-a među hrvatskim malim i srednjim poduzećima (MSP) stagnira u posljednjih par godina, a glavni razlog tome su manjkavi izvori financiranja. Unatoč tome, imamo odličnih primjera implementacije održivih praksi, a jedan od njih je i tvrtka Hrvatski kišobran koja je ove godine kao domaći "Heroj održivosti" sudjelovala na dodjeli nagrada SME EnterPrize u Bruxellesu održanoj prošli tjedan.

Marin Rogić, osnivač i direktor Hrvatskog kišobrana, živi dosta atipičnu poduzetničku priču. Dok su svi selili proizvodnju na daleki istok, on je iz Kine uvezao strojeve za izradu kišobrana i krenuo s radom u Zaprešiću.

U posljednjih petnaestak godina se probio u sam vrh europskih proizvođača kišobrana kojih godišnje iz njegovih pogona izađe oko 300 tisuća, a surađuje sa svjetskim poznatim brendovima poput Pierrea Cardina, Jean Paul Gaultierea, Formule 1…

Marin Rogić na dodjeli nagrada SME EnterPRIZE u Bruxellesu | Generali

Cilj mu je podići proizvodnju na pola milijuna komada godišnje, a sve te kišobrane dijelom će izraditi ruke radnika kojima hrvatske institucije nisu davale nimalo šanse za normalan život. Rogić je istaknuo kako mu je važno da se u njegovoj tvrtki svi osjećaju kao dio obitelji. Zato poseban naglasak stavljaju na social komponentu ESG-a, odnosno zapošljavanje i edukacija osoba s invaliditetom.

Jedan od njih je i Metel Ožegović koji je sam pokucao na vrata Hrvatskog kišobrana i zatražio posao, iako ga je naš socijalni sustav zbog autizma proglasio nezapošljivim. Njegov liječnik danas je oduševljen napretkom koji je postigao u dvije godine koliko radi u Hrvatskom kišobranu gdje su za njega prilagodili proizvodne procese.

Uskoro bi trebali dogovoriti i novi posao u kojem će svoje kišobrane s garancijom, nakon što ih kupci vrate, popravljati i vraćati na tržište. Cilj projekta je smanjiti otpad jer se platna od kišobrana ne mogu reciklirati.

To su samo neki od razloga zašto je tvrtka ponijela Generalijevu titulu "Heroj održivosti" i imala priliku predstaviti se na dodjeli nagrada na europskoj pozornici.

Proizvodnja Hrvatskog kišobrana u Zaprešiću | pixsell

Stagniramo u održivosti

A u sklopu te dodjele predstavljena je Bijela knjiga u kojoj su se našle neke zanimljive i indikativne brojke o usvajanju ESG u Hrvatskoj na razini malog i srednjeg poduzetništva.

Brojke iz Generalijeve Bijele knjige kažu da nam je broj MSP-ova koji implementiraju ESG od 2020. do 2025. blago pao, s 32 na 30 posto, dok se europski prosjek kreće oko 44 posto i načelno je u uzlaznom trendu (34 posto u 2020. godini).

Kao najveće barijere za šire usvajanje održivosti naši mali i srednji poduzetnici navode nedostatak održivih izvora financiranje za MSP-ove (63 posto), nejasan legislativni okvir (62 posto) te manjak institucionalne potpore i javnih poticaja (po 58 posto).

Što se tiče prednosti koje im donosi usvajanje ESG-a, hrvatski poduzetnici ističu pozitivniji utjecaj na okoliš (88 posto), zadovoljstvo klijenata (85 posto), dok po 79 posto smatra da im održive prakse daju prednost nad konkurencijom i podižu zadovoljstvo njihovih zaposlenika.

Klimatska nesvijest

Pomalo je zabrinjavajuće da smo prema svjesnosti o rizicima koje donose klimatske promjene na samom začelju među deset zemalja Europske unije (EU) u kojima je Generali proveo istraživanje u siječnju i veljači ove godine.

Na vodećem mjestu je Italija gdje se 75 posto ispitanih predstavnika MSP-ova izjasnilo kako su svjesni rizika koje klimatske promjene nose za njihovo poslovanje. Tako velikoj brojci sigurno su doprinijele katastrofalne vremenske nepogode koje su prošle godine pogodile sjever Italije pa su tamošnji gospodarstvenici iz prve ruke vidjeli koliko su nemoćni pred destruktivnom silom prirode.

"Brojke kažu da su klimatske promjene prošle godine nanijele preko bilijun eura štete, od čega je tek 24 posto bilo osigurano", istaknuo je Manlio de Silvio, profesor i istraživač poslovne škole SDA Bocconi na predstavljanju Generalijevog istraživanja u Bruxellesu.

Na začelju "liste svijesti" su Hrvatska i Slovenija, u kojima je tek 36, odnosno 31 posto MSP-ova svjesno rizika koje nosi promjena klime. Tako niske brojke za Hrvatsku su zabrinjavajuće, posebno ako uzmemo da nam je dvadesetak posto BDP-a vezano uz turizam koji je vrlo osjetljiv na klimatske promjene, a sve češće svjedočimo i poplavama, požarima te ostalim nepogodama koje one nose.

Čega se boje?

Na europskoj razini, mali i srednji poduzetnici se u vezi klimatskih promjena najviše boje volatilnosti cijena (47 posto), slijede promjene navike klijenata (21 posto), dok se zbog poremećaja u opskrbnim lancima, odnosno fizičke štete od nepogoda brine tek 15 posto ispitanika.

Posljedice klimatskih promjena sve su veće i opasnije | Depositphotos

A što poduzimaju kako bi ublažili te brige? Trećina njih (33 posto) se okreće lokalnim dobavljačima, 27 posto ih proizvodi energiju iz obnovljivih izvora, a 23 posto pojačava učinkovitost proizvodnje.   

U Hrvatskoj su prioriteti nešto drugačiji, na prvom mjestu je i dalje fokus na lokalne dobavljače (30 posto), ali na drugom i trećem mjestu kod naših MSP-ova su razvoj i implementacija planova za hitne situacije (19 posto) te efikasnije korištenje resursa i energije (18 posto).

Što žele?

Kako bi se ojačala otpornost tvrtki i povećala adopcija ESG praksi najveći broj MSP-ova u Europi (78 posto u prosjeku) želi porezne poticaje za održivost, zatim nacionalne (76 posto), odnosno EU subvencije za financiranje zelene tranzicije (72 posto).

Velika većina MSP-ova želi izdašnije europsko i nacionalno poticanje zelene tranzicije |Depositphotos

Našim poduzetnicima su prioriteti nešto drugačiji. Najviše ih želi potpore EU-a (75 posto), dok je na drugom mjestu želja za jasnim i jednostavnim regulatornim okvirom za poslovanje MSP-ova (74 posto). Na trećem mjestu su nacionalne potpore za zelenu tranziciju koje priželjkuje 72 posto ispitanika.

Drugim riječima, trn u oku su im nedostatak novca i birokracija, dvije boljke stare koliko i samostalna Hrvatska. Istraživanje Generalija već godinama pokazuje da su oni koji više ulažu u ESG načelno otporniji od onih koji na investicije u održivost gledaju samo kao na trošak. Takva financijska miopija možda kratkoročno čuva bilancu, ali na duge staze nosi nemjerljivo veće troškove jer će rizici od klimatskih promjena samo rasti, a ESG je definitivno dio recepta kojim ih se može suzbiti.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar