Broj malih i srednjih hrvatskih tvrtki koje su uvele ili tek planiraju uvesti strategije održivosti ove je godine blago pao u odnosu na 2020. godinu, pokazuje Bijela knjiga, izvještaj koju su u četvrtak u Zagrebu premijerno predstavili predsjednik uprave Generali osiguranja Mario Carini te profesor i istraživač poslovne škole SDA Bocconi Manlio de Silvio.
Treće izdanje Bijele knjige u kojem je prvi puta sudjelovala i Hrvatska bit će objavljeno u studenom. Pregled je to znanstvene i praktične litereture o održivosti te donosi rezulate istraživanja provedenog na 1240 malih i srednjih europskih poduzeća (MSP). Ključne teme kojima se istraživanje bavi odnosi se na to kako tvrtke pristupaju zelenoj tranziciji, kakvi su im akcijski planovi te što im na tom putu predstavlja prepreke.
Prvi takav izvještaj objavljen je 2020. godine, a u novom izdanju u istraživanje su uz Italiju, Francusku, Austriju, Njemačku, Mađarsku, Češku i Španjolsku uključene Hrvatska i Portugal. Iduće godine promatranim zemljama trebala bi se pridružiti i Slovenija.
Čitaj više
Glavni tajnik UN-a otpočeo samit o klimi opaskom 'otvorena su vrata pakla'
Na samitu ne sudjeluju dva najveća svjetska zagađivača atmosfere - SAD i Kina.
20.09.2023
Javno financiranje nije dovoljno za nošenje s klimatskim promjenama
Financijske institucije moraju više riskirati i dijeliti rizik s tvrtkama, poručila je potpredsjednica EIB-a.
19.09.2023
Hrvatskim startupima priprema se 80 milijuna eura rizičnog kapitala
Početak investicija očekuje se tek krajem iduće godine kada se odabere upravitelj ulaganja.
18.09.2023
Slučajno posijana 'zmajska sjemenka' dovela turizam u deltu Neretve
Ušće Neretve puno digitalnih nomada i profesionalaca iz raznih branši jer kitesurfing nije za siromašne.
25.08.2023
Prema podacima iz svibnja ove godine, u Hrvatskoj 31 posto MSP-ova provodi ili je već provelo strategiju ili akcijski plan održivosti. Prema usporednim podacima iz 2000. godine, takvih je tvrtki bilo 32 posto, što bi značilo da je u posljednje tri godine došlo do minimalne korekcije. Mnogo je drastičnija promjena nastupila kod tvrtki koje su 2000. bile neodlučne hoće li se upuštati u održive promjene u poslovanju, takvih je bilo 47 posto. Novi podaci pokazuju kako ih je 44 posto odlučilo da takve prakse ipak neće usvojiti, što ukazuje na polarizaciju tvrtki, dok ih je 15 posto ostalo neodlučno.
Uzme li se u obzir da je posljednjih nekoliko godina zaista bilo izazovno zbog inflacije, cijene energenata, poremećaja u opskrbnim lancima zbog pandemije i rata u Ukrajini, europske tvrtke zadržale su čvrstu poziciju u svom pristupanju održivosti, istaknuo je de Silvio iz poslovne škole SDA Bocconi.
"Međutim, kako bi se održivi prijelaz dogodio, trebamo pridobiti preostale tvrtke koje još nisu odlučile ili su oklijevale prihvatiti taj prijelaz. Kako bismo to postigli, moramo raditi na preprekama s kojima se još suočavaju ove tvrtke kao što su nedostatak održivog financiranja, jasnog zakonodavnog okvira, javnih poticaja, ekonomskih i financijskih resursa", kazao je de Silvio komentirajući rezultate istraživanja.
Hrvatski MSP-ovi kao ključne prepreke ističu visoke troškove energije i odgovornost vlasnika, dok regulatorni zahtjevi i težnja organizacijskim i tržišnim prednostima dijele treće mjesto. Također, hrvatski MSP-ovi percipiraju prepreke održivom prijelazu snažnije u odnosu na europske kolege. Glavne prepreke uključuju nedostatak održivih financija, nedostatak jasnog zakonodavnog okvira, nedostatak javnih poticaja te nedostatak ekonomskih i financijskih resursa.
Iako se osjećaju više pogođenima posljednjim globalnim krizama od drugih europskih MSP-ova, hrvatske tvrtke prioritetno traže nacionalne ili međunarodne subvencije za financiranje zelene tranzicije, porezne olakšice za promociju održivih proizvoda ili usluga, povoljnije uvjete kreditiranja te obrazovanje, izgradnju kapaciteta i prijenos kompetencija.
Među tri glavna razloga koja domaće tvrtke motiviraju na usvajanje principa održivosti u poslovanju, de Silvio je istaknuo visoke troškove energenata, primoranost međunarodnom regulacijom i prihvaćanje svoje društvene odgovornosti.
Iznio je pritom i kakve su prednosti usvajanja održivih praksi hrvatska poduzeća istaknula. Najviše ih je, 86 posto, izvijestilo o pozitivnim rezultatima u pogledu utjecaja na okoliš, 84 posto je strukturiranijim pristupom održivosti poboljšalo zadovoljstvo zaposlenika, 76 posto je povećalo zadovoljstvo kupaca i steklo konkurentske prednosti, što je utjecalo na prihode, a 68 posto ih je povećalo učinkovitost, što im je utjecalo na troškove.
"Kako bismo pridobili nesigurne i oklijevajuće MSP-ove, moramo objasniti kako održivost nije samo trošak, već investicija s pozitivnim povratom", istaknuo je de Silvio.
Kako održivost nije zgodan dodatak, nego nužnost naglasio je i predsjednik uprave Generali osiguranja Carini u svom uvodnom govoru u kojem je pojasnio da kako se u njegovoj grupaciji na održivosti radi već dvadeset godina.
"Održivost je temeljna komponenta Generalijevog strateškog plana 'Lifetime Partner 24: Driving Growth' i ima ključan utjecaj na naše procese donošenja odluka. Naša predanost leži u naporima da nastavljamo biti odgovoran, Lifetime partner našim dionicima, kao osiguratelj, investitor, poslodavac i korporativni građanin", rekao je.
Dodao je kako je i broj prijava na sudjelovanje u inicijativi SME EnterPRIZE u kojoj je Hrvatska ove godine sudjelovala drugi puta pokazatelj kako sve više tvrtki prepoznaje važnost održivosti. Na natječaju je, kako je ustvdio, sudjelovalo više od 140 tvrtki, što predstavlja povećanje od 40 posto u odnosu na prvo izdanje. Generali je ove godine organizirao natječaj SME EnterPRIZE u Hrvatskoj u partnerstvu s Privrednom bankom Zagreb i Udrugom Glas Poduzetnika, a nagradni fond iznosio je gotovo 19 tisuća eura. Uz hrvatsku pobjednicu, čakovečku Socijalnu zadrugu Humana Nova, dobitnici nagrade sudjelovat će 28. studenog u Bruxellesu na međunarodnom događaju Generali SME EnterPRIZE.