Hrvatskim startupima priprema se 80 milijuna eura rizičnog kapitala

Potpisan je ugovor koji bi krajem iduće godine hrvatskim startupovima na raspolaganje mogao staviti 80 miijuna eura rizičnog kapitala. U ponedjeljak popodne u Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova Europske unije (MRRFEU) medijima je predstavljeno lansiranje novog instrumenta "Fond rizičnog kapitala".

Sporazum o financiranju tog instrumenta prošloga su tjedna potpisali MRRFEU, Europska investicijska banka i Europski investicijski fond. Croatian Venture Capital Initiative II nastavak je programa koji je u Hrvatskoj debitirao 2018. godine i između ostalog, rezultirao razvojem tržišta rizičnog kapitala.

"Ranija verzija ovog financijskog instrumenta, nazvana "ESIF Fond rizičnog kapitala", pokazala se iznimno uspješnom u prethodnom financijskom razdoblju. Tadašnji financijski instrument postigao je iznadprosječan uspjeh rezultirajući s više od 140 investicija u ukupnom iznosu od 31 milijun eura. S obzirom na to da je naglasak na digitalizaciji, ne čudi da je najveći interes pokazala upravo hrvatska tehnološka scena", kazao je ministar Šime Erlić.

Naglasio je kako su trećina startup timova koji su se financirali ovim sredstvima činili strani državljani koje su takve investicije privukle da registriraju tvrtku u Hrvatskoj te razvijaju svoje poslovanje. Takva je potpora iznjedrila mnogo inovativnih rješenja kao što su roboti za čišćenje podova, aplikacija koja doskače problemu nestašice konobara, pametne igračke, biorazgradiva obuća, zaštitni koferi i slično, nabrojao je ministar.

Objasnio je i kako je novim instrumentom dosad osigurano ukupno 80 milijuna eura, od kojih je 60 milijuna iz fondova Europske unije, a 20 milijuna eura odnosi se na kapital koji se prenosi iz prethodne perspektive.

"U sklopu novog programskog razdoblja planiramo ukupno provesti osam financijskih instrumenata za potporu poduzetnicima u Hrvatskoj, što će omogućiti dodatna značajna ulaganja u hrvatsko gospodarstvo", izjavio je ministar. Pritom je apostrofirao na važnost privikavanja na financijske instrumente jer su oni, za razliku od bespovratnih sredstava, budućnost. Između ostalog, naglasio je, financijski instrumenti privlače privatni kapital komercijalnih financijskih institucija, što donosi znatno veći investicijski volumen.

Bloomberg Adria

U prethodnoj je financijskoj perspektivi posrednik između ulagača i startupova bio fond Fil Rouge Capital, a u novom će financijskom razdoblju upravitelja ulaganja tek odabrati. Javni poziv planiraju raspisati u listopadu, finalna selekcija kandidata očekuje se u trećem tromjesečju iduće godine kako bi krajem iduće godine mogla početi ulaganja. Kako doznajemo, plan je ovoga puta izabrati nekoliko posrednika.

Ministar je naglasio kako će upravitelj imati autonomiju u svom djelovanju, a sva sredstva Fonda namijenjena su mikro, malim i srednjim poduzećima koji razvijaju inovativne proizvode u Hrvatskoj i izlaze na svjetsko tržište.

Potpredsjednica Europske investicijske banke Teresa Czerwińska navela je kako nova perspektiva ima i novu komponentu - održivost. "Podržavajući nove tehnologije i inovativne ideje te potičući njihov rast, rizični kapital može odigrati važnu ulogu u ostvarivanju zelene i digitalne tranzicije", naglasila je dodavši kako će i taj aspekt poslovanja biti kriterij za dobivanje investicije. Czerwińska je uvjerena kako će u razdoblju od 2021. do 2027. ovaj program postići još bolje rezultate.

Potpredsjednica Europske investicijske banke Teresa Czerwińska | Bloomberg Adria

Voditelj Direkcije upravljanja mandatima u Europskom investicijskom fondu Gabriele Todesca objasnio je kako EIF raspolaže s 35 milijardi eura u imovini koje su raspoređene na sve faze poslovanja, od onih najranijih - prijenosa tehnologije, do suradnje s poslovnim anđelima, fondova rizičnog kapitala, do ulaganja u kasnim fazama. Naglasio je kako u Hrvatskoj još nije zaživio program suradnje s poslovnim anđelima, ali kako bi do toga moglo doći jednoga dana.

Dodao je i kako je za razvoj tržišta bitan kontinuitet. "Moramo imati stalan, kontinuiran izvor kapitala kako bismo postigli razvoj tržišta", konstatirao je.

Njegova kolegica iz EIF-a Marta Plazina izložila je neke od kriterija za osiguravanje investicije. Ukratko, traže se male i srednje tvrtke koje posluju u Hrvatskoj ili planiraju proširiti poslovanje u Hrvatskoj i koje su aktivne u jednom od prioritetnih područja određenih Strategijom pametne specijalizacije kao što su zdravlje, čista energija, pametan, zeleni transport, održiva hrana, drveni proizvodi, digitalni proizvodi i platforme. Na investicije mogu računati i uspješne tvrtke u koje se već ulagalo u "prvoj rundi".

Na konferenciji za medije u više je navrata istaknuto kako se očekuje da će ova inicijativa na kraju biti "teška" sto milijuna eura, računajući upravo na privlačnost takvih ulaganja.