Carine koje su prije nekoliko mjeseci uvedene kao sredstvo zaštite domaće industrije počinju praviti probleme američkim kompanijama. Dok su prve reakcije bile uglavnom usmjerene na strane proizvođače, troškovi se sada sve više osjećaju i kod domaćih tvrtki, koje su pod pritiskom u dobavljačkim lancima. A to je loša vijest za prosječnog Amerikanca, jer će se teret, koji se polako počinje prebacivati na njega, vjerojatno povećavati u narednim mjesecima.
Američki dodatni nameti ostatku svijeta već mjesecima dominiraju ekonomskim diskusijama, dok se analiziraju njihovi efekti na nacionalne privrede, pojedinačne proizvodne sektore i/ili kompanije i burzovne strategije, ali i razmatraju mogućnosti za njihovo ukidanje.
Takozvane recipročne carine (viši troškovi za zemlje koje je američka vlast okarakterizirala kao izrazito nepoštene trgovinske partnere) stupile su na snagu 7. kolovoza, četiri mjeseca nakon što je predsjednik Donald Trump najavio i njih i osnovnu carinsku stopu od 10 posto. Prošlog mjeseca u fokusu su možda ponajviše bile Švicarska i Indija: prva zemlja se suočila s carinom od 39 posto, a druga je ošinuta nametima od čak 50 posto. Osim toga, ranije ove godine svjetske odnose dodatno su zakomplicirale i druge trgovinske barijere, uključujući carine na automobile i pojedine metale.
Prilagođavanje složenih nabavnih lanaca i prelijevanje carina nisu instant procesi: pojedini ugovori su unaprijed zaključeni i mnoge kompanije imale su zalihe koje su ih štitile u prvom trenutku. Međutim, kako vrijeme odmiče posljedice postaju jasnije. I tako, dok se Trump i dalje nada da će njegove carine pomoći u zaštiti američkih radnih mjesta, potaknuti komanije na veća ulaganja u zemlju i povećanje prihoda vladi, mnogi ekonomisti ostaju pri stavu da će carine negativno utjecati na ekonomski rast jer će više cijene proizvoda opteretiti kućne budžete Amerikanaca.
Američki trgovci pod pritiskom
Industrijski lideri već su upozoravali da carine umnogome povećavaju troškove poslovanja. Na primjeru automobilske industrije, koja se pokazala kao značajan pokretač izvoza, možda je dovoljno reći samo da je Stellantis u posljednjem financijskom izvještaju revidirao svoju procjenu neto utjecaja carina za 2025. godinu: ona trenutno iznosi približno 1,5 milijardi eura, od čega je 0,3 milijarde već nastalo u prvih pola godine.
Bloomberg
Osim kod industrijalaca širom svijeta, izazovi posljedično kucaju i na vrata potrošačkog sektora – i to sada i onog u samim Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), od kojih je priča i počela. U posljednjim kvartalnim rezultatima tamošnjih trgovinskih lanaca i proizvođača osnovnih potrošačkih dobara primjećuje se zajednički faktor: rastući pritisak carina, koji se u posljednje vrijeme dosta spominje.
Ranije izraženi optimizam u pogledu otpornosti američkih potrošača stavlja se na test, a izjave šefova vodećih maloprodajnih lanaca tijekom prezentacija najnovijih poslovnih rezultata za pažljivijeg slušatelja jasan su znak zabrinutosti kad su u pitanju opterećenja na cijene u njihovim trgovinama.
"Držimo cijene što je niže moguće, i to koliko god dugo budemo mogli", rekao je investitorima izvršni direktor Walmarta Doug McMillon krajem kolovoza. "Kako obnavljamo zalihe po cijenama koje su nastale nakon uvođenja carina, naši troškovi nastavljaju rasti iz tjedna u tjedan i očekujemo da će se ta tendencija nastaviti i u trećem i četvrtom kvartalu", dodao je. Računica kompanije kaže da su u posljednjem tromesečju cijene u njihovim objektima u SAD-u porasle za jedan posto.
Sličnu poruku poslali su iz Home Depota, navodeći da su održali postojeće razine cijena u posljednjem kvartalu jer je većina njihove uvezene robe stigla prije uvođenja carina. Istaknuli su da će neki proizvodi poskupiti kasnije tijekom godine.
"Promjenu cijena ćemo uzeti u obzir kao posljednju opciju, naš cilj je da svakodnevno nudimo dobru vrijednost i da imamo konkurentne cijene", rekao je komercijalni direktor Targeta Rick Gomez i dodao da se potrošači "nastoje snaći u vuejtima inflacije i neizvjesnosti oko carina, pa im je vrijednost (koju kupci dobijaju za novac, prim. prev.) veoma važna."
Prema riječima Mickeyja Drexlera, bivšeg izvršnog direktora Gapa i sadašnjeg predsjednika modnog brenda Alex Mill, ovih dana uprve u načelu ne mogu kontrolirati ni ono što bi inače trebalo biti pod njihovom kontrolom. "Ne znate koliki su stvarni troškovi vaše robe u odnosu na maloprodajnu cijenu i maržu. (...) Mislim da najgore tek dolazi", kazao je Drexler u nedavnom razgovoru za Yahoo Finance.
Iz kompanije Procter & Gamble su priznali da primjećuju "umjereno preusmeravanje potrošača k jeftinijim opcijama" unutar njihovog portfelja brendova, što je tendencija koju spominju i u drugim kompanijama.
Strani mediji izvijestili su također da su tvrtke koje se bave pakiranom hranom, kao što su J.M. Smucker i Conagra Brands, povećale cijene svojih proizvoda u pokušaju nadoknade viših ulaznih troškova, koji su se pogoršali uslijed carinskih nameta. Iz Kraft Heinza, koji stoji iza svjetski popularnog brenda kečapa, priopćili su da su bili primorani podignuti cijene više nego što se prvobitno planiralo, kako bi nadoknadili oštar pad prodaje jer su kupci, zbog ekonomske neizvjesnosti, postali oprezniji u potrošnji.
Američki indeks proizvođačkih cijena u srpnju je dosegnuo 0,9 posto, što je znatno iznad 0,2 posto, koliko su očekivali analitičari. Ova ključna mjesečna mjera inflacije na razini proizvođača u pravilu se uzima kao rani indikator potrošačke inflacije u zemlji.
Potrošači su često na kraju ti koji plaćaju carine
Američka vlast tvrdi da će u konačnici izvoznici podnijeti pravi teret carina kroz snižavanje cijena i prilagođavanje valuta. Međutim, nema puno indicija da se to do sada realiziralo i ekonomisti se pozivaju na podatke o uvoznim cijenama koje nisu zabilježile značajne izmjene.
Kako smo već ranije navodili, mada Trump pozdravlja rast prihoda od carina, one su i dalje vrsta poreza i po zakonu ih plaća američki uvoznik ili posrednik koji djeluje u ime uvoznika. Studije su pokazale kako se trošak novih uvoznih poreza često prenosi na potrošače u vidu viših cijena.
Bloomberg
Uvoznicima ostaje mogućnost ponovnog pregovaranja ugovora s inozemnim dobavljačima, čime se i na njih može prenijeti dio tereta.
"Rast potrošačkih cijena će se pojačati", izričit je viši direktor u Fitch Ratingsu David Silverman, a prenosi Bloomberg. Carine i zbunjenost oko carina mogli bi utjecati na psihologiju ljudi i njihovu želju za trošenjem kasnije tijekom godine, napomenuo je.
Procjenjuje se da bi glavni faktori koji će odrediti daljnji tijek trgovinskih ratova američkog predsjednika mogli biti stanje američke ekonomije i financijskih tržišta. Stratezi s Wall Streeta već su upozorili na nadolazeću korekciju kada je riječ o američkim vrijednosnicama, koje su nedavno dosegnule rekorde.
Trumpov projekt restrukturiranja svjetske privrede zasad napreduje, ali kako njegove realne posljedice postaju jasne, ostaje otvoreno pitanje hoiće li prvi čovjek SAD-a možda morati revidirati svoje planove.
.webp){kind=icon}
Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...