Tko su pobjednici, a tko gubitnici Trumpove carinske politike?

Očekuje se da će inicijative američkog predsjednika Donalda Trumpa za stvaranje novog svjetskog poretka, kroz uvođenje niza novih carina, usporiti svjetsko gospodarstvo i pojačati napetosti u odnosima SAD-a s njezinim saveznicima i suparnicima. Prvi znakovi štetnog utjecaja carina na američko gospodarstvo već su vidljivi.

Trump i njegov tim, razumljivo, imaju potpuno drugačiji pogled na tu situaciju. Ističu da će prihodi od carina nadoknaditi porezne olakšice koje je Kongres produljio u lipnju, a istovremeno navode da bi nove investicije tvrtki i države trebale osigurati nova radna mjesta.

Činjenica da većina zemalja, uključujući članice EU i Japan, prihvaća početne sporazume i ne odgovara uvođenjem viših carina dodatno potkrepljuje Trumpovu carinsku politiku.

Predsjednik Donald Trump tijekom objave uzajamnih carina u travnju | Bloomberg

Američki trgovinski predstavnik Jamieson Greer izjavio je 7. kolovoza u komentaru za New York Times da su Trumpove carine u samo nekoliko mjeseci donijele novu eru u globalnoj ekonomiji. Brettonwoodski monetarni sustav zamijenjen je novim sustavom koji je Greer nazvao "Turnberry sustav", po Trumpovu golf-klubu u Škotskoj, gdje su SAD i EU krajem srpnja objavile sporazum o obnovi trgovinskih odnosa između tih dviju strana.

Novi aranžman temelji se na jednostavnoj premisi, napisao je Greer: "Predsjednik Trump prepoznaje pristup najprivlačnijem potrošačkom tržištu na svijetu kao snažan poticaj, a carine kao učinkovito sredstvo pritiska".

Carinske stope uvedene za gotovo sve američke trgovinske partnere stupile su na snagu 7. kolovoza i dosegnule rekordne razine. Tako visoke carine nisu viđene još od 1930. godine, kada su zakonom Smoot-Hawley uvedene carine koje su dodatno pogoršale i produžile Veliku depresiju.

Prema navodima Bloomberg Economicsa, Trumpove mjere povećat će prosječnu američku carinsku stopu na 15,2 posto, što je znatno iznad prošlogodišnjih 2,3 posto. To bi, prema procjenama Bloomberg Economicsa, moglo rezultirati smanjenjem svjetskog bruto domaćeg proizvoda (BDP-a) za dva bilijuna dolara u odnosu na projekcije bez tih mjera do kraja 2027. godine.

Bakrene anode spremne za otpremu u pogonu za preradu u Machaliju (Čile), u travnju | Bloomberg

No, situacija nije tako jednostavna. Unatoč postavljanju rekordno visokih carinskih barijera, Trump je otvorio određene mogućnosti za njihovo zaobilaženje. Do 7. kolovoza, Trumpova administracija oslobodila je više od bilijun dolara robe od novih carina – što čini više od trećine ukupnog američkog uvoza u 2024., pokazuje analiza Bloomberga. Taj bi broj mogao dodatno rasti zbog uvođenja netransparentnog sustava koji određenim velikim američkim tvrtkama i industrijama omogućuje ostvarivanje carinskih olakšica.

Ključna pitanja oko dodatnih carina, kao i najavljenih preliminarnih sporazuma s nekoliko američkih trgovinskih partnera, i dalje ostaju otvorena. Ipak, izvjesno je da će Trumpov carinski režim iznjedriti malo pobjednika i mnogo gubitnika.

Evo trenutačnog stanja:

Koje su nove carine trenutačno na snazi u SAD-u?

Trump je ciljao na robu iz svih zemalja izvoznica te je uveo posebne pristojbe na uvoz za određene industrije. Carinske stope koje je Trump uveo uključuju:

• Kumulativnu dodatnu stopu od najmanje 30 posto na brojne proizvode iz Kine, uz neka značajna izuzeća. To predstavlja smanjenje u odnosu na razinu od 145 posto, koja je kratkotrajno dosegnuta u travnju usred eskalacije uzajamnih mjera. Primirje koje su dvije zemlje postigle sredinom svibnja istječe 12. kolovoza.

• Minimalnu osnovnu carinu od 10 posto na ostali uvoz, uz određena izuzeća. Roba iz zemalja koje sa SAD-om bilježe najveće trgovinske suficite suočava se s tzv. "uzajamnim carinama" koje se kreću u rasponu od 10 do 41 posto, a većina ih je stupila na snagu 7. kolovoza.

• Roba iz Kanade i Meksika koja nije obuhvaćena sporazumom o slobodnoj trgovini SAD-Meksiko-Kanada (USMCA) podliježe carinama od 35 posto za Kanadu i 25 posto za Meksiko. Uvoz energije iz Kanade oporezuje se po stopi od 10 posto.

• Uvoz iz EU, Japana i Južne Koreje suočava se s carinom od 15 posto, u skladu s odredbama preliminarnog sporazuma koji je Trump najavio, iako za EU postoje izuzeća koja se odnose na zrakoplove i dijelove zrakoplova, kao i na određene generičke lijekove i kemikalije.

• Dodatna carina od 40 posto na robu koja se smatra pretovarenom – odnosno robu koja je preusmjerena kroz drugu zemlju s ciljem izbjegavanja viših carina. Trumpova administracija još uvijek nije precizirala tzv. pravila podrijetla koja će primjenjivati na takvu robu.

• Carine na industrijske metale: pristojba od 50 posto na uvoz proizvoda od čelika i aluminija te stopa od 50 posto na uvoz poluobrađenih proizvoda od bakra, poput cijevi i žica, kao i gotovih proizvoda od bakra, poput elektroničkih komponenti.

• Stopa od 25 posto na uvoz potpuno sklopljenih automobila, uz neka izuzeća za automobile iz Kanade i Meksika. Carina od 25 posto na uvoz dijelova za vozila uvodi se postupno tijekom dvogodišnjeg razdoblja, iako su automobilske komponente koje su u skladu s USMCA-om oslobođene. Uvoz automobila iz Japana, Južne Koreje i EU suočava se sa stopom ispod 15 posto, u sklopu njihovih trgovinskih sporazuma.

• Ukinuće carinskog izuzeća "de minimis", koje je dopuštalo uvoz malih paketa maloprodajne vrijednosti do 800 dolara bez carine, prestaje vrijediti za sve trgovinske partnere od 29. kolovoza. Ovo je izuzeće već ukinuto za takve pakete iz kontinentalne Kine i Hong Konga.

Za sveobuhvatan popis Trumpovih carina i procjenu njihovog ekonomskog utjecaja, pogledajte Bloombergovom sustavu za praćenje carina.

Trumpov trgovinski rat gurnuo je američke carine na nivo koji nije viđen desetljećima; prosečna stopa američkih carina posljednji put je premašila je 15 posto 1930-ih | Izvor: Američka komisija za međunarodnu trgovinu, Bloomberg Economics

Koje su zemlje najteže pogođene Trumpovim carinama?

Indija je potencijalno među najugroženijima. "Uzajamna" carinska stopa od 25 posto na njezin izvoz u SAD premašuje stope koje je Trump, prema vlastitim tvrdnjama, dogovorio s određenim zemljama jugoistočne Azije – koje su Indiji konkurencija u njezinim nastojanjima da zamijeni Kinu u američkim opskrbnim lancima – iako se navodi da pregovori i dalje traju.

Roba iz Indonezije oporezuje se po stopi od 19 posto, a iz Vijetnama 20 posto. Osim toga, Trump prijeti dodatnim carinama kako bi sankcionirao Indiju zbog uvoza ruske nafte. Očekuje se da bi one trebale stupiti na snagu krajem kolovoza. Ako se to dogodi, indijski izvoz u SAD mogao bi pasti za čak 60 posto, što bi, prema procjenama Bloomberg Economicsa, uzrokovalo pad BDP-a Indije za 0,9 posto.

Administracija Joea Bidena hvalila je Indiju kao novog "friend-shoring" partnera SAD-a, a ona je tijekom proteklih nekoliko godina postala i važan geostrateški saveznik Washingtona. Članica je takozvane Četvorke, neformalne skupine zemalja u kojoj su još i SAD, Japan te Australija.

Švicarska se nalazi u sličnoj poziciji kao Indija. Trump je toj zemlji nametnuo carine od 39 posto na uvoz satova i čokolade, iako su ključni proizvodi poput farmaceutskih preparata i zlata ostali oslobođeni. Proizvodi iz švicarskih susjeda - zemalja Europske unije - suočavaju se s bitno nižom osnovnom carinskom stopom od 15 posto.

Tko profitira od Trumpove carinske politike?

Do sada su najviše profitirale kompanije koje su uspjele ishoditi izuzeće od carina. Izvršnom uredbom od 2. travnja kojom je Trump inicijalno uveo carine prema zemljama, priložen je aneks od 37 stranica s više od 1.000 carinskih kodova za izuzete proizvode. Neki od tih izuzeća vjerojatno su privremeni, no čak i kratkoročno oslobađanje može značajno koristiti tvrtkama. Osim toga, neke velike korporacije, poput Applea, uspjele su ispregovarati dugoročnija izuzeća.

Logo Applea; Foto: Bloomberg

Trump je 11. travnja na popis izuzetih proizvoda uvrstio pametne telefone, laptope i druge potrošačko-tehnološke proizvode. To je značilo da su iPhonei i drugi Appleovi proizvodi izbjegli carinske stope uvedene 6. kolovoza. Izvršni direktor Applea Tim Cook pridružio se Trumpu u Ovalnom uredu uz najavu da će kompanija tijekom iduće četiri godine povećati svoja ulaganja u SAD na 600 milijardi dolara. Zauzvrat, Apple je ostvario ne samo izuzeće od postojećih i novih carina, nego i od budućih carina na poluvodiče i proizvode koji ih sadrže.

Prema nedavnoj analizi Bloomberga, kompanije koje su ostvarile izuzeća uštedjele su čak 19 milijardi dolara u razdoblju od samo dva mjeseca nakon Trumpove najave carina 2. travnja. Uz Apple i druge velike kompanije, među njima je i južnokorejski Samsung Electronics Co. Tehnološki sektor izbjegao je više od sedam milijardi dolara carina u tom kratkom razdoblju, pokazuju službeni trgovinski podaci.

Je li Kina pobjednik ili gubitnik?

Konačni pobjednik mogla bi biti Kina. Iako je kineski izvoz u SAD opao, postoje naznake da ta zemlja pronalazi druga tržišta za svoju robu. Šire gledano, postoji rizik da bi neprijateljski nastrojena Amerika mogla okrenuti druge zemlje prema Kini, uvjerivši ih da je ona pouzdaniji ekonomski partner.

Dok Trump postavlja carinske barijere oko SAD-a, riskira da zemlju pretvori u protekcionistički otok u globalnoj ekonomiji te otvori nove prilike za sve konkurentnije kineske proizvode. Iako su mjere osmišljene kako bi podržale domaću proizvodnju, Trumpove bi politike mogle rezultirati skupljim sirovinama za američke tvornice, čineći ih manje, a ne više konkurentnima na globalnom tržištu. Istodobno, Trump odbija strane kupce američke robe – primjerice, u Kanadi, gdje su bojkoti američkih proizvoda već uzeli maha, i u Indiji, gdje su političari ogorčeni njegovim pritiskom da zemlja prekine uvoz jeftine ruske nafte.

"Zaista postoji pobjednik u strategiji koju provodimo. Zove se Xi Jinping", izjavio je bivši ministar financija Lawrence Summers, suradnik Bloomberg TV-a.

Što bi sve ovo moglo značiti za američko gospodarstvo?

Ekonomske učinke carina teško je precizno razlučiti. Teoretski, one mogu potaknuti zapošljavanje u zaštićenim industrijama i privući ulaganja, dok s druge strane, kompanije mogu pokušati zaobići carine premještanjem proizvodnje u zemlju koja ih uvodi. Istovremeno, radna mjesta u drugim industrijama mogu nestajati zbog viših troškova uvoznih sirovina ili skupljih domaćih alternativa – ako one uopće postoje.

Ekonomisti također ističu da postoji znatna neizvjesnost oko uvođenja carina i njihova trajanja. Zbog nejasnih okolnosti, poduzeća i potrošači često odgađaju velike odluke – bilo da je riječ o ulaganju u nove tvornice ili, primjerice, kupnji kuhinjskih aparata. Više od polovice ukupnog američkog uvoza čine komponente i sirovine koje se koriste u domaćoj proizvodnji.

 

Trumpov cilj svakako jest oživljavanje američke industrije. Iako su kompanije najavile buduća ulaganja, malo je pokazatelja da se to već odražava na zapošljavanje. Otkako je Trump u travnju najavio uvođenje novih carina, SAD su zapravo izgubile 37.000 radnih mjesta u proizvodnom sektoru.

Opseg carina izazvao je strah od porasta inflacije i usporavanja američkog gospodarstva, što bi moglo dovesti do recesije. Otkako je Trumpova prva najava carina u travnju izazvala potrese na financijskim tržištima, izgledi za rast donekle su se popravili – dijelom zahvaljujući smirivanju napetosti u trgovinskom odnosu s Kinom. No čak i ako se recesija izbjegne, gospodarski bi rast vjerojatno i dalje bio pod pritiskom, s obzirom na to da su carine sada šest puta više nego što su bile prije početka Trumpova mandata.

Negativni učinci carina već su se počeli nazirati. BDP podaci za drugo tromjesečje pokazali su usporavanje ulaganja, a izvješće o zaposlenosti za srpanj ukazalo je na slabije kretanje na tržištu rada.

Model američkih Federalnih rezervi iz 2018. pokazao se korisnim za procjenu tih učinaka. On sugerira da svako povećanje carinske stope za jedan postotni bod smanjuje BDP za 0,14 posto i podiže cijene za 0,09 posto. Na temelju tog modela, Bloomberg Economics procjenjuje da bi povećanje carina koje je stupilo na snagu 7. kolovoza moglo dovesti do pada američkog BDP-a za 1,8 posto i povećanja inflacije za 1,1 posto, pri čemu bi se učinci osjećali tijekom iduće dvije do tri godine.

Tko plaća ove carine?

Trump je porast prihoda od carina, koji sada iznosi oko 30 milijardi dolara mjesečno, predstavio kao "neočekivanu dobit" za SAD. Međutim, carine su zapravo porezi – i prema zakonu ih plaća američki uvoznik, odnosno posrednik koji djeluje u ime uvoznika. Studije su pokazale da se trošak tih novih poreza na uvoz često prebacuje na potrošače u obliku viših cijena.

Bloomberg

Uvoznici imaju mogućnost ponovnog pregovaranja ugovora sa stranim dobavljačima, što znači da bi se dio tereta mogao prenijeti i na njih.

Kompanije su već zabilježile velike gubitke. General Motors Co. zabilježio je pad kvartalne dobiti zbog carina u iznosu od 1,1 milijardu dolara. Ford Motor Co. ove je godine izvijestio o gubitku od dvije milijarde dolara, dok je Toyota Motor Corp. najavila da bi njen godišnji profit mogao pretrpjeti gubitak od gotovo 10 milijardi dolara uzrokovan carinama.

Trumpova administracija tvrdi da će konačni teret carina snositi izvoznici kroz snižavanje cijena i prilagodbu valuta. Međutim, nema mnogo naznaka da se to do sada dogodilo; ekonomisti se pozivaju na podatke o uvoznim cijenama koje nisu pokazale značajne promjene.

Što dalje slijedi?

Trump je 6. kolovoza najavio uvođenje novih carina na farmaceutske proizvode i poluvodiče, koje bi trebale stupiti na snagu najranije za tjedan dana. Najavio je moguće carine do 250 posto na uvozne lijekove i 100 posto na poluvodiče, iako je najavio i određena izuzeća.

Ako bi se sporazum s EU smatrao referentnim, postoji mogućnost da generički lijekovi budu izuzeti. Trump je također naveo da će Apple i druge tvrtke koje obećaju rast proizvodnje u SAD biti oslobođene carina na čipove.

Trump je, među ostalim, naredio istrage uvoza kritičnih minerala, dronova, komercijalnih aviona, kamiona i drveta. Svaka od tih istraga može rezultirati dodatnim carinama.

Očekuju se i novi potencijalni sporazumi. Švicarska, iako još nije uspjela smanjiti carine od 39 posto, možda će to uspjeti u budućnosti. Slično tome, Trumpova prijetnja dodatnom carinom od 25 posto na Indiju, zbog sankcija oko kupovine ruske nafte, mogla bi ubrzati pregovore o sporazumu za koji su obje strane najavile da je blizu.

Glavni faktor koji će odrediti daljnji tijek Trumpovih trgovinskih ratova moglo bi biti stanje američkog gospodarstva i financijskih tržišta. Stratezi s Wall Streeta počeli su upozoravati na nadolazeću korekciju na američkom tržištu vrijednosnih papira, koje su nedavno dosegnule rekordne razine.

Trumpov projekt restrukturiranja globalne ekonomije zasad napreduje, ali kako njegove stvarne posljedice postaju jasne, čak će i Trump možda morati revidirati svoje planove.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar