Suša, potres i državne politike uzrokovale Japansku krizu riže

U moderno doba je lako zaboraviti da je osnova svake ljudske aktivnosti hrana. Države Europe je na to podsjetio veliki rast cijena hrane nakon pandemije, koji još nije sasvim gotov. Japan se od prošle godine suočava sa sličnim problemom oko cijene jedne namirnice koja je ne samo prehrambena osnova nego ima i široko društveno, tradicijsko i duhovno značenje, riže.

Tijekom svibnja ove godine je cijena standardnog pakiranja riže od 5 kg dosegla 5000 jena tj. blizu 30 eura. To je dva puta više nego isti mjesec 2024.. 101,7 posto rast cijene na godišnjoj razini je pogurao i opću stopu inflacije na 3,5 posto u zemlji koja povijesno ima problema sa suprotnim problemom, preniskim rastom cijena tj. deflacijom. To je nezanemariv udar na kućne budžete japanskih kućanstava, posebno na one koji troše veliki dio svojih prihoda na hranu a to su najsiromašnija kućanstva.

Početak krize je bio relativno bezazlen: loš urod 2023. uzrokovan nepovoljnim vremenskim prilikama. Uslijedio je niz događaja koji su efektom lavine povećavali probleme sve dok nije nastala nacionalna panika i vjerojatno najveća neravnoteža u opskrbi rižom u Japanu još od Drugog svjetskog rata. Razotkriveni su brojni strukturni nedostaci sigurnosti opskrbe hranom i pomalo sramotna situacija da država koja se diči svojom razvijenom tehnologijom strepi oko svakog zrna riže.

Klimatske prilike 2023. u Japanu nisu bile dobre za urod riže zbog suše i neredovitih oborina. Urod je bio za desetak posto manji od desetogodišnjeg prosjeka a poljoprivredne regije Niigata, Akita i Hokkaido su bile posebno teško pogođene. Panike nije bilo jer su državni organi uvjeravali stanovništvo da neće biti problema jer su državne zalihe dobro opskrbljene. Meteorolozi su pak upozoravali da bi se loše vremenske prilike mogle nastaviti.

Prvog dana 2024. potres magnitude 7.6 pogađa poluotok Noto. Ljudske žrtve su bile ograničene ali materijalne su bile velike. Oštećeno je blizu 200 tisuća objekata ali ni to nije bio razlog za paniku u državi naviknutoj na potrese, kakav je Japan. Panika je počela kada je izdano upozorenje od tsunamija visokog intenziteta. Japan je naviknut i na tu vrstu prirodnih nepogoda pa postoje tri razine upozorenja za tsunami: žuta (najniža), crvena (srednja) i ljubičasta (visoka). Izdano je upravo "ljubičasto" upozorenje, prvi put od 2011. u kojoj je tsunami doveo do 19 tisuća smrti i krize oko nuklearne elektrane Fukushima.

Nastaje panika

Vrlo brzo nastaje panika kod stanovništva koje se podsjetilo traume iz 2011. U takvim situacijama ljudi reagiraju potrebom za stvaranjem zaliha i gomilanjem. Slična situacija se događala diljem Europe i SAD-a nakon pandemije oko strahova od nestašice WC papira. Strahovi stanovništva oko prekida opskrbnih lanaca uslijed potencijalne katastrofe uzrokovane tsunamijem su doveli do masovne navale na kupnju riže. Police u trgovinama su ispražnjene, ljudi su počeli putovati i kupovati da bi stvorili sve veće zalihe.

Trgovine su na to odgovorile povećanjem cijena. Iako im je motivacija bila isključivo oportunistička, iskoristiti paniku da bi povećali maržu, javno su se branili sa sve težom i skupljom nabavom riže u veleprodaji. Vijesti o tome da trgovci dižu cijene je samo dolijevala ulje na vatru i panika se proširila. Nastao je začarani krug u kojem je strah i gomilanje dovodilo do rasta cijena, taj rast cijena do još većeg straha i gomilanja, što je dovodilo do još rasta cijena itd. u krug.

Situaciju je pogoršala rekordna turistička godina. Ukupno 38 milijuna inozemnih dolazaka, više nego prije pandemije. Dodatan broj ljudi sam po sebi povećava potrošnju, posebno kada se radi o turistima koji žele kušati autentičnu japansku hranu, osnova koje je upravo riža. Potrošnja riže je dodatno narasla, povećavajući pritisak prema rastu cijena i učvršćujući začarani krug panike.

Bloomberg

Državne ekonomske politike su pogoršale krizu

Država je pokušala intervenirati već u prvim mjesecima 2024. otpuštanjem nekoliko stotina tisuća tona riže iz strateških zaliha. To nije imalo dovoljno jak učinak na cijenu jer je potražnja bila nezasitna, što je prisililo državu da uvede kontrolu cijena za rižu iz strateških rezervi. Namjerno su zaobilaženi distributeri i riža se prodavala iz robnih zaliha direktno trgovačkim lancima. Rezultati su bili ograničeni u najboljem slučaju.

Učinak velikog rasta cijene pšenice se tijekom 2025. počeo osjetiti na makroekonomskim pokazateljima. Inflacija je narasla na 3,7 posto, od čega rast cijena hrane 7 posto. Čak je i središnja banka Japana morala uzimati utjecaj rasta cijena pšenice na inflaciju u donošenju odluka o monetarnoj politici.

Jedna od stvari koja je pogoršala rast cijene riže je zatvorenost poljoprivrednog sektora Japana. Iako Japan vodi politiku slobodne međunarodne trgovine po pitanju industrijskih proizvoda poljoprivreda je uvelike zaštićena raznim protekcionističkim državnim politikama, kvotama i carinama. Desetljeća poljoprivrednog protekcionizma su rezultirala time da je ta grana međunarodno nekonkurentna a prosječna površina farmi riže višestruko manja nego u državama poput SAD-a, Australije, pa čak i drugih država Azije.

Poučak

Japan nije mogao utjecati na vremenske prilike, prirodne nepogode, panično ponašanje svog stanovništva i tržišnu logiku trgovaca. Ali je sigurno da rast cijena pšenice ne bi bio ni izbliza velik koliki je bio da Japan ne vodi protekcionističku i izolacionističku ekonomsku politiku po pitanju poljoprivrede. Desetljeća povlađivanja poljoprivrednom lobiju su došla na naplatu. Okolnosti su zahtijevale dodatan uvoz pšenice, što bi bilo relativno jednostavno s obzirom na to da je Japan okružen državama koje su veliki proizvođači riže, ali je on bio onemogućen ograničavajućim politikama koje su postojale da zaštite domaće proizvođače.

Dodatne intervencije države su počele postepeno snižavati cijenu u lipnju 2025. Prognoze su da će nastaviti padati. Ali utjecaj velikog rasta cijene pšenice će se još dugo osjećati. Riža u Japanu predstavlja puno više od hrane: samoodrživost, otpornost i nacionalni ponos. Ali simboli su od male pomoći u uravnoteženju ponude i potražnje. Japan će morati preispitati svoje protekcionističke poljoprivredne politike, modernizirati i okrupniti proizvodnju riže, liberalizirati trgovinu i povećati produktivnost. I druge države bi trebale naučiti lekcije iz krize koju prolazi Japan.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar