Donald Trump je u srijedu najavio uvođenje carina od 25 posto na robu iz Europske unije (EU) uz poruku kako je Unija stvorena kako bi "prevarila SAD". Iako se još uvijek ne zna hoće li SAD uvesti carine na sve proizvode ili samo na odabrane, njegove izjave su zabrinule predstavnike brojnih industrija.
Najosjetljivija na nove namete je automobilska industrija EU-a koju je Trump specifično spomenuo u svojoj najavi novih nameta. Europski proizvođači vozila su i bez Trumpovog novog udara u problemima do grla, a visoke carine mogle bi pokrenuti širi trgovinski rat koji bi rezultirao još višim cijenama za građane s obje strane Atlantika.
Trump je svoju odluku okarakterizirao kao odgovor na "nepravednu" trgovinsku praksu EU-a. "Europska unija je stvorena kako bi prevarila Sjedinjene Države, to joj je glavna svrha i moram priznati da su u tome bili vrlo uspješni", izjavio je tijekom prve sjednice njegovog kabineta u Bijeloj kući.
Čitaj više

Europske dionice pale zbog Trumpove najave o carinama
Dionice europskih proizvođača automobila pale su nakon Trumpovih izjava o uvođenju carina.
prije 5 sati

Trump najavio carine od 25 posto na uvoz iz EU-a
Hoće li ciljati na specifične proizvode, sektore ili na sve, nije bio jasan
prije 11 sati

Trump i Zelenski postigli dogovor oko minerala, u petak potpisivanje?
Očekuje se da će kabinet Ukrajine preporučiti potpisivanje ugovora.
25.02.2025
Spomenuo je kako Europa ne prihvaća američke automobile i poljoprivredne proizvode pa naglasio da SAD ima trgovinski deficit od 300 milijardi dolara. Na novinarsko pitanje što će biti ako EU uzvrati carinama, Trump je odgovorio da mogu pokušati, ali bez uspjeha jer je SAD zapravo europska "zlatna koka".
Carinski nesrazmjer
Europske dionice odmah su počele tonuti u četvrtak ujutro, a duhovi su se najviše uzburkali među velikim europskim proizvođačima automobila, posebice u Volkswagenu, BMW-u i Volvu koji imaju značajan izvoz u SAD. Razlog je što je EU trenutno drži carine od 10 posto na uvoz američkih auta, dok su carine za europski izvoz u SAD četiri puta manje i iznose 2,5 posto.
Dakle, nameti bi mogli rasti čak deseterostruko što bi, prema analizi agencije Moody's, srušilo izvoz europskih vozila u SAD za oko sedam posto.
Američke carine na uvoz iz Sjeverne Amerike i EU mogle bi smanjiti profit proizvođača automobila za 3.500 do 10.000 dolara po vozilu, prema analizi Bloomberg Intelligencea (BI).
"Financijski učinak mogao bi biti još veći jer poremećaji u opskrbnom lancu usporavaju proizvodnju. Ipak, Tesla i drugi proizvođači čistih električnih vozila, s čvršćom vertikalnom integracijom, vjerojatno će biti manje pogođeni od naslijeđenih proizvođača automobila", ističu iz BI-a.
EU trenutno drži carine od 10 posto na uvoz američkih auta | Depositphotos
Negativne posljedice osjetit će se i u metalurškoj industriji jer godišnje oko 3,7 milijardi tona čelika i aluminija vrijednog preko tri milijarde dolara ide za Ameriku. Henrik Adam iz Europske udruge za čelik upozorio je da je zbog ekonomske krize lani u toj branši već došlo do gubitka 18.000 radnih mjesta.
Veliki izvoznici u SAD su i europski proizvođači pića, a njih bi, osim potencijalnih direktnih carina, mogli pogoditi i nameti na aluminij. Inače, naša analiza pokazuje je sektor alkoholnih i bezalkoholnih pića početkom 2025. godine pao za 13 posto nakon što se počelo pričati o američkim carinama.
Ipak, zahvaljujući solidnim rezultatima u četvrtom kvartalu 2024., sektor je pokazao otpornost te je trenutno u minusu oko 4 posto na godišnjoj razini. Jedan od najvećih, AB InBev zabilježio je pad volumena prodaje, no viša cjenovna politika nadoknadila je pad volumena, stoji u analizi istraživačkog tima Bloomberg Adrije.
Cijene luksuzne europske robe u SAD-u mogle bi rasti za 30 posto | Bloomberg
Protekcionizam najviše udara po novčanicima građana
Europski parlament (EP) je objavio da će američke carine povećati cijene proizvoda kao što su električna vozila, poluvodiči i farmaceutski proizvodi. To će smanjiti potražnju i prisiliti europske proizvođače na sniženje marži, a ako EU odgovori sličnim carinama, porast će i cijene elektronike, pamuka i agrarne robe.
Cijene luksuzne europske robe u SAD-u mogle bi rasti za 30 posto, upozorava USA Today, dok nizozemski ING Group smatra da bi kombinirani učinak carina i slabijeg izvoza mogao izazvati recesiju u eurozoni već ove godine.
EU će vjerojatno uzvratiti recipročnim carinama ako pokušaji pregovora s Trumpovom administracijom propadnu. Na udaru bi se našle kompanije poput Levi’s-a i Harley Davidsona, potom proizvođači pića (bourbona, sokova od brusnice i naranče), kozmetike, i poljoprivrednih proizvoda…
Unija bi mogla kopirati Kanađane pa carinama ciljati Teslu ili Starlink, tvrtke u vlasništvu Trumpova savjetnika milijardera Elona Muska.
I Muskove tvrtke bi se mogle naći na udaru trgovinskog rata | Aaron Schwartz/CNP/Bloomberg
Što nas uči povijest?
Trumpu ovo nije prvi put da pokušava destabilizirati gospodarske odnose SAD i EU-a carinama. To je pokušao i u svom prvom mandatu, a to je neslavno propalo uz procijenjeni neto gubitak SAD-a od 7,2 milijarde dolara. Drugim riječima, prihodi od većih carina i koristi koje su neki proizvođači imali zbog protekcionizma na koncu nisu bili dovoljni da pokriju generalni minus u drugim industrijama.
Valja istaknuti kako zbog troškove carina kompanije uredno prebacuju na potrošače koji na kraju uvijek ponesu najveći dio tereta trgovinskih ratova. Primjerice, na Petersonovom institutu za međunarodnu ekonomiju izračunali su kako bi Trumpove carine za Meksiko i Kanadu (povrh 10-postotnih carina koje su već nametnute Kini) mogle stajati prosječno američko kućanstvo najmanje 1200 dolara godišnje.
Ni europski reciprocitet nije pametna ideja jer bi pokazivanje političkih mišića podiglo cijene inputa lokalnoj proizvodnji koja se muči i bez toga.
Što se građana EU-a tiče, na njih bi, kao i na Amerikance, carine praktički djelovale kao novi porez koji bi dodatno raspirio inflaciju. S druge strane, procjene Grantham instituta pokazuju da bi izbjegavanje odmazde rezultiralo minimalnim udarom na BDP Unije, odnosno smanjenjem od samo 0,1 posto.
Drugim riječima, ako europski lideri ostanu hladne glave i ne reagiraju na Trumpovo ekonomsko bunilo, carinski račun će u najvećoj mjeri podmiriti građani i tvrtke u SAD-u.