.webp){kind=icon}
Japan planira najveće povećanje minimalca dosad, što je poticaj za kućanstva s niskim prihodima koja se pokušavaju izboriti s rastućim troškovima života.
Savjetodavna komisija pri japanskom ministarstvu rada odlučila je u ponedjeljak tražiti povećanje nacionalnog prosjeka minimalne zarade po satu za 31 jen, odnosno 3,3 posto, s trenutnih 930 jena (7,07 dolara) ove fiskalne godine, navodi ministarstvo. Bude li implementirano, to će biti rekordno povećanje, kako u iznosu tako i u postotnoj razlici otkad je vlada 2002. godine satnicu počela koristiti kao referentnu vrijednost.
Premijer Fumio Kishida povećanje plaća vidi kao ključni faktor za pokretanje rasta, a traži i pravedniju raspodjelu bogatstva. Osim za fiskalnu 2020. godinu, na vrhuncu pandemije, minimalna plaća je od fiskalne 2013. porasla za najmanje dva posto jer je pokojni premijer Shinzo Abe nastavio sa svojim programom ekonomske revitalizacije.
Čitaj više
ECB bi umjernom recesijom mogao smanjti cjenovni pritisak
Umjerena recesija bi smanjila pritisak na cijene u slučaju ubrzane inflacije, a ECB je može prihvatiti, poručio je Holzmann.
25.07.2022
Inflacija u Hrvatskoj ubrzala na 12,1 posto, najviše poskupjeli hrana i prijevoz
Nastavak je to visokih stopa inflacije koje posljednjih mjeseci odražavaju snažan skok cijena, posebno energenata i hrane. U odnosu na svibanj u prosjeku je stopa viša za 1,1 posto.
15.07.2022
Makedonci imaju 800 eura manju plaću od Slovenaca, kako stoje Hrvati?
Prosječna je neto plaća u Sloveniji u travnju iznosila 1.304 eura, dok su plaće u Sjevernoj Makedoniji bile oko 511 eura.
11.07.2022
Plaće rastu, ali se zbog inflacije njima sve manje može kupiti
Hrvati bi nakon uvođenja eura mogli postati svjesni koliko su zapravo malo plaćeni jer će ih dobar dio morati rasporediti 700-800 eura na cijeli mjesec.
12.07.2022
"Povećanje minimalne plaće važno je u smislu ulaganja u ljude", rekao je novinarima u ponedjeljak zamjenik glavnog sekretara kabineta Seiji Kihara, prije nego što je komisija donijela odluku. "Nadam se da će se povećati tempom koji je primjeren za eru novog kapitalizma."
Stalno povećanje plaća od tri posto smatra se neophodnim za održivo zadržavanje inflacije iznad cilja Banke Japana (Nichigin) od dva posto. Guverner Nichigina Haruhiko Kuroda više je puta naveo da stagnirajuće plaće sprečavaju održivost inflacije nakon privremenog naglog rasta cijena roba.
Osim minimalne zarade, i druge mjere pokazuju da radnici dobivaju skromno povećanje plaća, ali, sveukupno, tempo povećanja plaća ostaje ispod tri posto.
Oko 4900 sindikata u Japanu osiguralo je povećanje prosječne mjesečne plaće od 2,07 posto u ovogodišnjim pregovorima o plaćama, navodi Rengo, najveća krovna organizacija sindikata. To povećanje može se usporediti s onim od 2,2 posto u 2015. godini, što je bilo najveće povećanje tijekom Abeova mandata.
Međutim, većinu radnika ne predstavljaju sindikati u Japanu jer je stopa sindikalizacije iznosila 16,9 posto u 2021. godini, prema japanskom ministarstvu rada.
Za sve radnike, ukupne gotovinske zarade u svibnju su porasle za samo jedan posto u odnosu na isti mjesec lani, dok su realne plaće, prilagođene inflaciji, pale za 1,8 posto. To znači da inflacija erodira potrošačku moć́, što može štetiti potrošnji.
Povećanje minimalne zarade pomaže kućanstvima, ali također znači i veće troškove za firme, rekao je Tsuyoshi Ueno, viši ekonomist istraživačkog instituta NLI u Tokiju. "Osim ako kompanije ne poboljšaju svoju produktivnost, može doći do smanjenja radnog vremena radnika koji rade po skraćenom radnim vremenom i ne mora nužno dovesti do pozitivnog ekonomskog rasta", rekao je.
