.webp){kind=icon}
Usporedbom broja radnih sati u različitim zemljama može se dobiti uvid u kulturu radnih navika i normi, ekonomsku produktivnost, pa čak i radno zakonodavstvo.
U tom kontekstu Visual Capitalist, globalni digitalni medij koji se bavi prikupljanjem i obradom informacija iz područja ekonomije, tehnologije i energetike objavio je ljestvicu zemalja rangiranih po broju radnih sati u godišnjem prosjeku, a među njima se visoko na ljestvici našla Hrvatska.
Pritom su obuhvaćeni svi zaposlenici, i oni s punim radnim vremenom i oni na određeno vrijeme.
Čitaj više
Hrvoje Stojić: Plaće mogu snažnije rasti, ekonomija to može podnijeti
Lanjski te ovogodišnji snažan rast plaća ima uporište u produktivnosti rada.
26.05.2023
Istraživanje: Četverodnevni radni tjedan povećava prihode i produktivnost
Riječ je o prvom takvom većem istraživanju koje se sada provodi u različitim dijelovima svijeta.
03.12.2022
Bujanje broja aplikacija ubija produktivnost i tjera radnike na bolovanje
Radom na daljinu procvalo je tržište aplikacija, tvrtke su se pomamile, a zaposlenici grcaju u notifikacijama i stresu.
30.10.2022
Od 1. siječnja 2024. ZOR će regulirati rad za digitalne platforme
MInistarstvo želi napraviti elektroničku evidenciju kako bi pratili taj rad i kako bi osigurali sigurnost radnika.
14.02.2023
Na vrhu ljestvice je Meksiko, gdje prosječni radnik zabilježi preko 2000 radnih sati godišnje. To odražava tamošnju radnu praksu koja uključuje šest radnih dana tjedno. U Meksiku se odradi 2128 sati godišnje, a jedina zemlja koja još bilježi više od 2000 sati je Kostarika s 2073 radnih sati.
Radi boljeg razumijevanja treba napomenuti da je 2136 radnih sati jednako 267 osmosatnih radnih dana.
Hrvatska je na visokom desetom mjestu među uključene 44 zemlje s 1835 godišnjih radnih sati.
Visual Capitalist
Na samom dnu ljestvice su, zanimljivo, Njemačka i Danska koje bilježe 1349, odnosno 1363 radnih sati godišnje u prosjeku.
To očito odražava snažno radno zakonodavstvo u tim zemljama kao i davanje važnosti ravnoteži između rada i slobodnoga vremena.
Primjerice, u Njemačkoj radni dan ne smije imati više od osam sati, odnosno radni dan može biti produljen na 10 sati samo ako šestomjesečni prosjek dnevnih radnih sati ostane na osam.
Naravno, manji broj radnih sati ne znači da je određena zemlja manje produktivna. Njemačka je poznata po industrijama, kao što su farmaceutska ili automobilska, gdje roboti i druge tehnologije uvelike povećavaju produktivnost. To pokazuje i bruto domaći proizvod po glavi stanovnika koji je u Njemačkoj bitno narastao od početka ovoga stoljeća.
Visual Capitalist
Ograničenje prikupljanja podataka za ovu ljestvicu upravo je činjenica da obuhvaća i stalno i povremeno zaposlene. Naime, u zemlji poput Japana, gdje je 40 posto radne snage na određeno vrijeme ili na ugovore, prosječna se brojka radnih sati iskrivljuje naniže.
Japan je poznat po zahtjevnoj radnoj kulturi i sasvim je izvjesno da puno radnika odradi više sati no što pokazuje prosječna brojka od 1607 godišnje.
