Izvršna direktorica Međunarodnog monetarnog fonda Kristalina Georgieva u subotu se ujutro pozvala na primjer nekadašnjeg Dubrovnika kao inspiraciju kako bi se zemlje, a posebno regija srednje, istočne i jugoistočne Europe, trebale nositi s aktualnom krizom. MMF i Hrvatska narodna banka organizirali su u Dubrovniku dvodnevnu konferenciju s temom vođenja ekonomskih politika u turbulentnim vremenima, odn. jačanjem otpornosti u srednjoj, istočnoj i jugoistočnoj Europi.
U govoru pripremljenom za otvaranje konferencije, objavljenom na internetskim stranicama Fonda, Georgieva je Dubrovnik prozvala vrlo pogodnim mjestom za konferenciju jer "pruža zaštitu od olujnog mora". Nakon niza šokova u posljednjih nekoliko godina, od pandemije, preko rata u Ukrajini, do snažnog rasta cijena i drugih, na regiji se vide "duboke ekonomske rane", objašnjava ona.
Slab oporavak, tvrdoglava inflacija i visoka nesigurnost znače da će se regija i dalje nalaziti u nemirnom moru, procjenjuje Georgieva. No Ragusa, kako se nekad zvao Dubrovnik, je bila napredna za svoje vrijeme i bila je prosperitetna zahvaljujući tome što je izgradila otvorenu ekonomiju i zahvaljujući razboritom vođenju republičkog proračuna, drži direktorica MMF-a.
Tri izazova
Georgieva se pozvala na dubrovačku prošlost i u tumačenju kako bi se regija trebala suočiti s tri najvažnija izazova danas. Kako bi se snizila inflacija potrebno je suglasje monetarne, fiskalne i strukturne politike. Države s neovisnim središnjim bankama će trebati i dalje nastaviti s restriktivnim monetarnim politikama.
S fiskalne strane, razborito vođenje državnih proračuna uz zaštitu najslabijih "kao što je to činila Ragusa" je glavni smjer, objasnila je Georgieva. Konsolidacija državnih financija bi trebala biti još ambicioznija nego što se sada planira. To će zahtijevati teške odluke ali bi trebalo donijeti trostruku korist: snižavanje inflacije, smanjenje troškova za otplatu dugova i jačanje financijske stabilnosti.
Drugi izazov je energetska sigurnost. Iako vitalni resurs tada nije bila energija "Ragusa nam opet može poslužiti kao inspiracija", smatra Georgieva i navodi da je republika izgradila 12 km dugačak vodovod kako bi osigurala vitalni resurs, vodu. Radilo se o velikom državnom ulaganju, podsjeća ona.
Ulaz u stari grad u Dubrovniku | Oliver Bunic/Bloomberg
Veliki infrastrukturni projekti potrebni su i danas kako bi se osiguralo dovoljno energije. Povezivanje električnih mreža baltičkih država s ostatkom Europske unije, kao i projekti koji bi trebali proširiti uska grla u opsrkbi plinom, su dobri primjeri kako to treba raditi, opisala je čelnica MMF-a.
Treći izazov je iskorištavanje prilika u fragmentiranom svijetu. Kako je Ragusa nekada koristila sve moguće prilike i šanse, i stoljećima trgovala i s Istokom i Zapadom i svima drugima u vječito turbulentnom geopolitičkom okolišu, tako bi fragmentacija mogla stvoriti prilike za regiju, čak i uz rizike koje donosi.
Selidba proizvodnje
Rizik je da bi neke multinacionalne kompanije mogle odlučiti da će proizvodnju zadržavati blizu svojih sjedišta što znači da države u regiji neće moći toliko koristiti šanse da postanu dijelom njihovih lanaca nabave. No prilika je to što bi neke multinacionalne kompanije mogle proizvodnju preseliti bliže svojim sjedištima iz dalekih destinacija poput Azije, tumači Georgieva.
"A sve države u regiji bi mogle imati koristi od dobro smišljenih investicija u transportne mreže i digitalnu infrastrukturu", objašnjava čelnica Fonda.
Na dvodnevnoj konferenciji raspravljat će se o tzv. zelenoj tranziciji u proizvodnji energije, prilagođavanju promjenama u globalnim lancima nabave i trgovine, te o vođenju makroekonomskih politika u razdoblju sve češćih šokova.
.webp){kind=icon}
