Globalni gospodarski rast za prošlu godinu procjenjuje se na 3,4 posto, a ove bi godine mogao iznositi 2,9 posto, prije nego ponovno poraste na 3,1 posto u 2024. godini, najnovije su procjene Međunarodnog monetarnog fonda (MMF). Prognoza rasta za ovu godinu povišena je za 0,2 postotka u odnosu na onu iz lanjskog listopada, napominju u MMF-u, no ona je svejedno još uvijek dosta ispod povijesnog prosjeka svjetskog rasta od 3,8 posto za razdoblje od 2000. do 2019. godine.
Rast kamatnih stopa radi suzbijanja inflacije i ruskog rata u Ukrajini i dalje pritišću ekonomsku aktivnost, komentiraju ekonomisti Fonda u najnovijem izdanju njihove redovne publikacije World Economic Outlook. Brzo širenje bolesti COVID-19 u Kini prigušilo je tamošnji gospodarski rast, no nedavno ukidanje strogih protuepidemijskih mjera otvorilo je put brzom oporavku, drže u MMF-u. U fondu procjenjuju kako će globalna inflacija s 8,8 posto u 2022. pasti na 6,6 posto ove godine te na 4,3 posto u 2024. godini, što je još uvijek iznad pretpandemijskih prosjeka od oko 3,5 posto za razdoblje od 2017. do 2019. godine.
U odnosu na stanje iz listopada, najveći su rizici ponešto smanjeni, objašnjavaju u Fondu, no ipak upozoravaju na mogućnost eskalacije sukoba u Ukrajini, kao i na posljedice potencijalnog dodatnog pogoršanja zdravstvene situacije u Kini. Više kamatne stope na globalnom tržištu također bi mogle pogoditi visoko zadužene države. U suprotnom, pozitivnom smjeru na gospodarsku aktivnost mogli bi djelovati rast potražnje, koja je u brojnim državama dugo bila sputana, kao i mogući brži pad inflacije od trenutno prognoziranog.
Kriza životnih troškova u većini država znači da prioritet i dalje ostaje "ostvarivanje održive disinflacije", stoji u priopćenju. Uz strože monetarne uvjete i činjenicu da će niži rast utjecati na financijsku i stabilnost dužnika, treba primjenjivati makroprudencijalne alate i ojačati okvire restrukturiranja dugova, savjetuju ekonomisti. Fiskalne mjere trebale bi biti usmjerene na najpogođenije višim cijenama hrane i energije, dok bi se opće sveobuhvatne fiskalne mjere trebale ukinuti, stav je MMF-a.
U Fondu daju i prognoze za pojedine svjetske regije. Pišu kako je europski ekonomski rast lani bio "otporniji nego što se očekivalo nakon velikog šoka u trgovini zbog rata u Ukrajini". Otpornost, koja je vidljiva iz podataka o potrošnji i investicijama u trećem tromjesečju, dijelom je posljedica državnih pomoći kompanijama i kućanstvima pogođenim energetskom krizom u razini od 1,2 posto bruto domaćeg proizvoda Europske unije. Pozitivan utjecaj dao je i pad cijena prirodnog plina koje su se zahvaljujući jačem dotoku ukapljenog te neruskog plina koji stiže plinovodima, kao i smanjenoj potražnji i toplijoj zimi snizile više nego što se očekivalo.
No zamah koji je donijelo ponovo otvaranje ekonomije polako posustaje. Indikatori za četvrto tromjesečje ukazuju na usporavanje u proizvođačkom i uslužnom sektoru, a pogoršali su se i pokazatelji povjerenja potrošača, kao i poslodavaca. Uz inflaciju koja se u nekim državama još uvijek kreće oko razine od deset posto, raspoloživi novac u kućanstvima i dalje je oskudan. Ubrzani ritam povisivanja referentnih kamatnih stopa – nove odluke središnjih banaka očekuju se ovog tjedna – otežava uvjete na financijskom tržište i guši potražnju u sektoru nekretnina i drugdje, objašnjavaju u MMF-u.
Eurozoni, kojoj od početka ove godine pripada i Hrvatska, u MMF-u predviđaju da će ove godine rasti po stopi od 0,7 posto prije nego ekonomska aktivnost iduće godine ubrza na 1,6 posto. I prognozu za ovogodišnji rast eurozone u Fondu povisili su za 0,2 postotna poena, i to dijelom zahvaljujući zamahu iz 2022. godine, ali i zbog nižih cijena na tržištima energije, te dodatnih najava fiskalnih mjera kontrole cijena energenata i subvencija građanima i kompanijama, što bi trebalo održati agregatnu potražnju. U suprotnom će smjeru djelovati rast kamatnih stopa Europske središnje banke koji smanjuje realne dohotke, upozoravaju u Fondu.
Blaži pad ruske ekonomije
Njemačkoj i Italiji, zemljama s kojima Hrvatska ima najjače gospodarske odnose, sada se prognozira rast od, redom, 0,1 i 0,6 posto. Obje prognoze ne daju previše nade, a jedina svijetla točka je podatak da su i one obje revidirane naviše u odnosu na listopad, kad se objema ekonomijama predviđao pad. Za 2024. Njemačkoj se prognozira rast od 1,4 posto, a Italiji od 0,9 posto.
Kad se radi o europskim državama u razvoju, tamošnji gospodarski rast lani je dosegnuo svoj minimum od 0,7 posto, a listopadska prognoza rasta za 2023. sada je povišena za gotovo cijeli postotak, s 0,6 na 1,5 posto. To je posljedica blažeg pada ruske ekonomije u 2022. godini koji se sada procjenjuje na negativna 2,2 posto u usporedbi s ranijom prognozom od negativna 3,4 posto. Tamo bi ove godine trebao uslijediti vrlo blagi rast od 0,2 posto. Uz sadašnja ograničenja izvozne cijene ruske nafte koja primjenjuje grupa zemalja G-7, ruski izvoz nafte ne bi trebao biti značajnije pogođen jer će se trgovina nastaviti preusmjerivati iz država koje primjenjuju sankcije u one koje ih ne primjenjuju.
U MMF-u još podsjećaju i da se njihove prognoze temelje na nizu pretpostavki, uključujući i prognoze kretanja cijena goriva i drugih roba koje su općenito snižene u odnosu na listopad. Procjenjuje se da će cijene nafte u 2023. pasti za oko 16 posto, dok bi prosječne cijene roba, osim goriva, u prosjeku trebale pasti za 6,3 posto.
.webp){kind=icon}
