Od Vladimira Putina do Donalda Trumpa, od ING-GRAD-a do Đure Đakovića, preko carina, zagrebačkih nekretnina, Trumpovih milijarderskih kompića, pa čak i turizma, protekli tjedan obilovao je vijestima. Među najvažnijim događajima iz svjetske politike bio je komentar ruskog predsjednika Putina kako podržava inicijativu za privremeno primirje u ratu u Ukrajini. Iz Ukrajine su još i prije Putinove izjave poručivali kako su i oni spremni za takav prekid vatre.
Uz posredovanje u ukrajinsko-ruskom ratu Donald Trump nije zaboravio svoju najomiljeniju temu, carine. Na snagu su stupile carine na uvoz čelika i aluminija u Sjedinjene Američke Države. Kanada i Europska unija uzvratile su svojim carinama, a Trump je nakon toga zaprijetio carinama na vina i pjenušce koji se iz Unije uvoze u SAD.
No većina robe u transatlantskoj trgovini zasad ostaje izvan okvira carinskog rata. U robnoj razmjeni između SAD-a i EU-a dominiraju strojevi, vozila, farmaceutski proizvodi i fosilna goriva.
U robnoj razmjeni dominiraju strojevi, vozila, farmaceutski proizvodi i fosilna goriva | Depositphotos
Viši trošak carina će na kraju platiti potrošači, to je jasno. Iz korporacija se poručuje kako će u odgovoru na više carine podizati cijene vlastitih proizvoda.
Nešto dalje od osovine Washington-Bruxelles, a nešto bliže nama – na Zagrebačkoj burzi – proteklog je tjedna bilo prilično živahno. Sam početak tjedna obilježila je dionica ING-GRAD-a. Prvi dani na burzi prošli su očekivano, uz popriličan interes ulagača, te blagi rast cijene.
Impresivan skok
S razine od 46 eura po koliko je prodavana u javnoj ponudi do kraja tjedna porasla je na 49,90 eura, iako je u nekim trenucima dosezala i 50,80 eura. Podaci Središnjeg klirinško depozitarnog društva otkrili su kako nakon javne ponude domaći mirovinski fondovi drže oko deset posto vlasništva u ING-GRAD-u.
U drugom dijelu tjedna interes dijela ulagača zaokupila je dionica Đuro Đaković grupe koja je u desetak dana prešla impresivan put od 17,20 sve do 85,00 eura da bi u petak bila zaključena na 49,00. Iz slavonskobrodske tvrtke su Zagrebačkoj burzi poručili kako nema novih informacija iz poslovanja tvrtke koje bi mogle objasniti nagli skok cijene.
Uz proizvodnju željezničkih vagona, u Đuri Đakoviću se bave i proizvodnjom vojnih vozila | Ivica Galović/PIXSELL
Glavni biznis Đure Đakovića ovih je dana proizvodnja željezničkih vagona, no bavi se i održavanjem i proizvodnjom oklopnih vozila i vojne opreme. Dionice europskih kompanija iz vojno-obrambenog sektora, poput Rheinmetalla, prošlih su tjedana snažno porasle nakon što je došlo do zaokreta u politici Europske unije i obećanja o pojačanoj potrošnji za obranu.
Mada se u fokusu našao vojno-obrambeni sektor, i neke druge gospodarske grane u Adria regiji mogle bi se razmotriti kao prilika za investiciju. Među onima koji imaju najveći potencijal za rast nalaze se i građevina, farmaceutika, elektrotehnika te bankarstvo, drži Mihael Blažeković, voditelj analiza u Bloomberg Adriji.
Viši prinosi
Povećana državna potrošnja do koje bi moglo doći zbog ulaganja u obrambenu industriju donijet će i više prinose na obveznice. Val rasta prinosa zahvatio je i Hrvatsku što je dobra vijest za investitore u državne vrijednosnice, ali loša za državu koja će se morati skuplje zaduživati.
Ni industrija privatnog kapitala nije ostala imuna na tržišne turbulencije. Nakon dva desetljeća kontinuiranog rasta, 2024. godina donijela je pad imovine pod upravljanjem od dva posto.
U hrvatskom turizmu nedostaje hotela | Zvonimir KUHTIĆ/HINA
Onima koji nisu skloni financijskim tržištima ostaje dobra stara kombinacija nekretnina i turizma. Upravo investicijska sklonost nekretninama stoji iza najvećeg kurioziteta domaćeg turizma. U usporedbi s drugim sličnim destinacijama daleko najviše noćenja ostvarujemo u privatnim apartmanima dok drugdje dominiraju hoteli.
Od nekretnina je nemoguće pobjeći i izvan turizma. Jedan od najznamenitijih spomenika korupciji u Hrvatskoj, nogometni stadion u zagrebačkom Maksimiru bi u idućih nekoliko godina trebao konačno postati moderna i funkcionalna sportska arena.
Katalog imovine
A kad je već u pitanju gradska imovina, grad Zagreb je objavio kako se do kraja ožujka može očekivati objava Kataloga imovine. Prema informacijama, cijeli projekt je stajao stotinjak tisuća eura. Takav katalog na državnoj razini i dalje se čeka.
Država koja živi od turizma ne bi smjela zanemariti natezanje oko carina usprkos tome što na prvi pogled nema izravne poveznice. Oslabi li carinski rat ekonomsku aktivnost u državama odakle nam dolazi najviše gostiju, budžeti tamošnjih građana za godišnji odmor će se smanjiti što bi moglo ostaviti traga i na rezultatima hrvatskih ugostitelja.
Restorani stvaraju milijune tona otpada godišnje | Bloomberg Mercury
Manja aktivnost ugostitelja imala bi i svoje dobre strane. Restorani stvore oko 338 milijuna tona otpada godišnje, a tzv. zero waste strategija bi im dugoročno uštedjela novac.
Smanjenje otpada dio je brige za okoliš koja uključuje i zelenu tranziciju. Unutar te tranzicije ne treba smetnuti s uma i sintetička goriva koja emisije ugljičnog dioksida mogu smanjiti i za 90 posto u usporedbi s fosilnim gorivima.
Sintetička goriva
Uz financijsku injekciju od 70 milijuna eura tvrtka Ineratec u Frankfurtu gradi najveći europski pogon za proizvodnju sintetičkih goriva. Proizvodne lokacije još su važnije za solarne i vjetroelektrane, a kod investicijskih odluka uvelike pomaže precizno mapiranje.
Uz rast obnovljivih izvora energije u raspravi o energetskoj budućnosti neizbježna su tema i nuklearne elektrane. Internetski divovi Amazon.com i Meta nalaze se među kompanijama koje podupiru globalno nastojanje da se do 2050. utrostruči svjetski nuklearni kapacitet.
Američki milijarderi bili su gosti na inauguraciji Donalda Trumpa | Shawn Thew/EPA/Bloomberg
Njihovim šefovima, Jeffu Bezosu i Marku Zuckerbergu, ali i ostalim milijarderima koji su Trumpu pravili društvo na inauguraciji vrijeme od tog događaja nije baš najsunčanije. Petorici milijardera bogatstvo je smanjeno za više od 200 milijardi dolara. Možda su se barem dijelom trebali okrenuti zlatu koje je ovih dana po prvi puta premašilo cijenu od 3.000 dolara za uncu.
A dok je mešetare na robnim tržištima zabljesnuo plemeniti metal, europski bankari bili su opsjednuti umjetnom inteligencijom. Barem to proizlazi iz podatka da je kratica "ESG" prošle godine u poslovnim izvješćima mjesto ustupila umjetnoj inteligenciji, odnosno slovima "AI". Kakva god bila, umjetna ili ne, bilo bi lijepo kad bi se inteligencija iskoristila za bolji prihvat ESG-a u poslovnim politikama kompanija.
.webp){kind=icon}
Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...