S prošlotjednim i najavljenim novim bojkotom trgovačkih lanaca u Hrvatskoj, izazvanim visokim cijenama koje nagrizaju životni standard, u fokus javnosti skočilo je maloprodajno tržište. Usporedili smo današnje odnose među najvećim trgovačkim lancima s onima otprije 15 godina i uočili promjene koje se mogu tumačiti dvojako. Idealna situacija za sve koji žele guditi u vlastitu korist.
No dok su građani odlučni u tome da žele niže cijene, stručnjaci su nešto manje složni oko toga ima li bojkot zaista smisla. Hoće li zaista doći to smanjenja cijena i tko će u cijeloj priči nastradati?
Globalni trendovi širenja i tehnoloških ulaganja mijenjaju građevinsku industriju, a najam građevinske opreme postaje sve popularniji uz dvoznamenkaste stope rasta. Kraj prosinca 2024. godine donio je snažnu oluju koja je pogodila podvelebitsko područje, otvarajući ključna pitanja za industriju obnovljivih izvora energije. Olujna bura oštetila je Solarnu elektranu Bukovica, istaknuvši izazove u prilagodbi projektnih praksi ekstremnim vremenskim uvjetima.
Brojke ne lažu: Dominacija trgovačkih lanaca u desetljeće i pol jasno porasla
U usporedbi stanja na tržištu iz 2008. i 2023. godine, posljednje za koju su dostupni podaci, koristili smo se presjekom maloprodajnog sektora koji svake godine sastavlja Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN). Za početak, trgovački lanci su 2008. godine ostvarili 28,6 milijardi kuna prihoda, a u 2023. to je bilo 7,74 milijardi eura, odnosno 104 posto više.
Bojkot zbog visokih cijena nastavlja se, evo što o tomu misle stručnjaci
Od početka bojkota organizatori napominju da na meti nisu oni najmanji, odnosno mali domaći proizvođači i opegeovci koji se ionako bore za mjesto na tom tržištu, no izgleda da će oni posljedice snositi kao i ostali.
Kapitalno zahtjevna građevinska niša s visokim profitnim maržama
Građevinske tvrtke često ulaze u konzorcije s drugim građevinskim tvrtkama kako bi realizirale projekte izvođenja radova koji često nadilaze kapacitete pojedinačne građevinske tvrtke.
Grade li se solarne elektrane prema standardima koji ignoriraju lokalne uvjete?
Marija Hanzec iz Udruge Obnovljivi izvori energije Hrvatske (OIEH) objašnjava za Bloomberg Adriju kako se u Hrvatskoj prilikom odabira lokacije za solarne elektrane analiziraju brojni vremenski uvjeti, uključujući jak vjetar, ali i drugi potencijalni rizici poput mogućnosti poplava, nakupljanja prekomjernog snijega, konfiguracije terena te utjecaja flore i faune.
Slijedi…
Za kraj tjedna europski statističari spremaju i podatke o minimalnim plaćama te emisijama stakleničkih plinova.
.webp){kind=icon}
