Krenula je nova runda bojkota organiziranog zbog rasta cijena. Danas proizvodi, sutra opća potrošnja, a do idućeg četvrtka Lidl, Eurospin i DM. No dok su građani odlučni u tome da žele niže cijene, stručnjaci su nešto manje složni oko toga ima li bojkot zaista smisla. Hoće li zaista doći to smanjenja cijena i tko će u cijeloj priči nastradati?
Inicijativu da se ne ide u trgovine prošlog su tjedna dobro prihvatili građani revoltirani rastom cijena koji već mjesecima nagriza njihove budžete. Mnogi od njih smatraju da su cijene neopravdano visoke, a dodatnu frustraciju kod građana izaziva i činjenica da su mnogi proizvodi u Hrvatskoj skuplji nego u ostalim državama.
Bloomberg
Da je bojkot prošlog tjedna uspio pokazuju podaci Porezne uprave prema kojima je do 16 sati u djelatnosti trgovine na malo fiskaliziran 43 posto manji broj pojedinačnih računa u odnosu na tjedan ranije, dok je iznos tih računa bio čak 50 posto manji. Hoće li to uroditi plodom? Bivši direktor Konzuma i konzultant u maloprodaji Drago Munjiza smatra da bi ubrzo moglo doći do reakcije trgovaca u obliku trajnih sniženja.
Čitaj više
Mali proizvođači nastradat će zbog bojkota
Iako to nije namjera, bojkot će na kraju pogoditi male domaće proizvođače. Razlog tomu je manje naručivanja od trgovačkih lanaca.
30.01.2025
Trgovci razmatraju tužbu protiv organizatora bojkota?
Josip Kelemen tvrdi da određeni trgovački lanac okuplja pravni tim.
28.01.2025
Masovan odaziv na bojkot trgovina, trgovci i država gube milijune
Prema podacima Porezne uprave, iznos izdanih računa je i do 8,9 milijuna eura manji u odnosu na slične datume, što je smanjenje i do 47 posto.
24.01.2025
Kupovanje hrvatskih proizvoda najviše košta Hrvate - pet stvari koje morate znati
U priči oko visokih cijena bolno saznanje je i to da sentiment kupovanja hrvatskog ne ide na ruku hrvatskih građana. Uspoređujući cijene hrvatskih proizvoda u trgovinama u regiji, ustanovili smo da Hrvati većinu proizvoda domaćih kompanija plaćaju najskuplje.
24.01.2025
Za Bloomberg Adriju istaknuo je da vjeruje kako bi nakon dva-tri bojkota moglo doći do neke reakcije, ali je pitanje u kojem obliku.
"Koliko posto će biti više akcija i artikala na trajno niskim sniženjima, a onda da posljedično i trgovci... Da stisnu dobavljače da se zaustavi najavljena poskupljenja", kazao je Munjiza.
Što nam bojkot donosi?
I Vlado Čondić-Galiničić, predsjednik Udruženja poljoprivrede HGK-a, za Bloomberg Adriju istaknuo je da bi zbog velikog pritiska u konačnici moglo doći do smanjenja cijena, no naglasio je da je pitanje koliko će to zaista biti trajno.
"Ono što je sad za očekivati je da će lanci ići u pregovaranje s dobavljačima pa dobavljači s proizvođačima, tako da će se tu vjerojatno dogoditi disperzija gubitka, odnosno očekivanih prihoda. Trgovački lanci će sigurno vršiti pritisak na proizvođače i distributere te pokušati minimalizirati gubitke", kazao je Čondić-Galiničić.
Čondić-Galiničić naglasio je i kako bi bojkot mogao pogoditi upravo one koje se u cijeloj priči probalo zaobići – male proizvođače. Naime, od početka bojkota organizatori napominju da na meti bojkota nisu mali domaći proizvođači i opegeovci jer se oni ionako bore za mjesto na tržištu. Ipak, Čondić-Galiničić smatra kako će se to teško izbjeći zbog manjeg naručivanja od trgovačkih lanaca.
"Već sada iz razgovora s ljudima koji se bave distribucijom voća i povrća čujem da je jedan trgovački lanac već prošli petak naručio manju količinu voća i povrća od one koju je naručivao", istaknuo je Čondić-Galiničić.
Tko je glavni krivac?
Josip Kelemen, predstavnik potrošačke platforme "Halo, inspektore" koja je organizator prosvjeda, za Bloomberg Adriju je kazao da se bojkot nastavlja sve dok trgovački lanci ne smanje cijene.
Dodao je i da je prošlotjedni bojkot već doveo do toga da su neki trgovci najavili trajno snižavanje cijena tisuću artikala za 20 posto. Upravo zato trgovce smatra glavnim krivcima za povećanje cijena jer, kako je istaknuo, nakon prošlog tjedna su pokazali da se može i s nižim cijenama.
I Čondić-Galiničić da su trgovački lanci zasigurno "iskoristili prilike" na tržištu da zarade više, ali ih ne smatra jedinim odgovornima za rast. On krivi i rast plaća, odnosno rast kupovne moći, kao i porezne politike.
Drugačijeg je stava financijski konzultant Andrej Grubišić, koji je za Bloomberg Adriju istaknuo da se ne slaže s upiranjem prsta u trgovce. Objašnjava da se neto marže trgovačkih lanaca u Hrvatskoj nisu povećavale s porastom inflacije i uvjerava da su monetarna i fiskalna politika u Hrvatskoj i EU-u izravno odgovorne za visoku inflaciju.
"Kad imate enormnu količinu nominalno natiskanog novca koja istovremeno krene ganjati disproporcionalno manje povećanje konzumacije proizvoda i usluga, povijesno je dokazano da imate prije ili poslije povećanje cijena. Svemu tome smo svjedočili", kazao je Grubišić.
Istaknuo je i da je proračun za 2025. godinu za 100 posto veći od proračuna za 2019. godinu, a da u Hrvatskoj trenutno živi manji broj stanovnika u odnosu na prije 10 godina. Imajući to na umu, "nije jasno koga država s tim povećanim proračunom servisira", kaže Grubišić.
Dodao je i da snižavanje PDV-a nema učinak na stabilizaciju cijena jer su očekivanja pojeftinjenja u toj situaciji "ekonomska zabluda".
Nastavak bojkota na trima frontovima
Bilo kako bilo, bojkot se nastavlja, a tek ostaje za vidjeti hoće bi to zaista uroditi plodom. Od danas pa idućih tjedan dana traje bojkot triju trgovačkih lanaca – Lidla, Eurospina i DM-a.
Čondić-Galiničić kazao nam je odabir tih triju lanaca logičan. Naime, izabrani su diskontni lanci, ako se izuzme DM koji ne spada u tu kategoriju, s obzirom na to da su se s njihovim dolaskom na naše tržište očekivale nešto niže cijene nego u drugim lancima.
Bloomberg Adria
"Efekt ulaska takvih lanaca na hrvatsko tržište je trebao biti ravnoteža cijena i nešto niže cijene, a oni su zapravo okrenuli logiku", naglasio je Čondić-Galiničić.
Uz spomenute trgovačke lance, danas se bojkotira i kupovina triju proizvoda: cole, vode i deterdženta, dok se sutra poziva na opći bojkot potrošnje.
.webp){kind=icon}
