Tijekom kolovoza je nastavljen snažan rast kredita poduzećima, posebno u djelatnostima povezanima s proizvodnjom i distribucijom energije. U manjoj mjeru rasli su i krediti stanovništvu, osobito stambeni, ustanovio je Savjet Hrvatske narodne banke (HNB) na sjednici održanoj u srijedu.
Takva su kretanja posljedica prilagodbe instrumenata monetarne politike u procesu pristupanja europodručju kojima je "povećana ionako izdašna kunska likvidnost banaka, a time su ublaženi učinci zaoštravanja globalnih uvjeta financiranja na rast domaćih kamatnih stopa", navodi se u priopćenju HNB-a.
Savjet hrvatske središnje banke komentirao je i usporavanje rasta zaposlenosti u srpnju i kolovozu te nastavak smanjivanja realnih plaća u srpnju. U svoju su analizu trenutačne situacije uključili neizostavnu temu – rast cijena. Ubrzavanje inflacije potrošačkih cijena u drugoj se polovici godine nastavilo ubrzavati, ali blažim intenzitetom, tome je, navode, između ostalog, pridonijelo pojeftinjenje naftnih derivata. Inflacija potrošačkih cijena u srpnju je dosegnula 12,3 posto.
"U drugom je tromjesečju 2022. nastavljen snažan rast realne gospodarske aktivnosti na tromjesečnoj razini, premda nešto slabijim intenzitetom nego na početku godine. Ipak, godišnja stopa rasta realnog BDP-a se ubrzala zbog niske razine gospodarske aktivnosti u istom kvartalu 2021. Povoljna su kretanja najviše bila podržana iznimno dobrim ostvarenjima u turizmu, ali i jačanjem rasta osobne potrošnje", ustvrdili su iz centralne banke.
U trećem tromjesečju realna gospodarska aktivnost mogla bi se zadržati na razini iz prethodna tri mjeseca, ali gospodarstvo bi moglo dodatno oslabjeti prema kraju godine, jedan je od zaključaka sjednice Savjeta HNB-a. Uz taj zaključak naglasili su kako je model brze procjene BDP-a, uglavnom zasnovan na podacima dostupnima za srpanj te da je stoga podložan rizicima.
Na sjednici Savjeta HNB-a donesena je i odluka da se Nadzornom odboru Wustenrot stambene štedionice dade suglasnost za imenovanje Rainera Hagera za člana Uprave.