Skladište plina Okoli gotovo prazno usred zime - direktor objašnjava zašto to nije problem

Početak 2026. godine donio je neuobičajen prizor na jednoj od ključnih lokacija hrvatske energetike. Podzemno skladište plina (PSP) Okoli, jedino aktivno podzemno skladište plina u Hrvatskoj i nacionalno važno postrojenje za sigurnost opskrbe, popunjeno je tek na 23 posto svojih kapaciteta.

Njegova je temeljna uloga ublažavanje sezonskih oscilacija između potrošnje i opskrbe, pri čemu se plin u skladište utiskuje u toplijem dijelu godine, a povlači tijekom grijne sezone. Stoga je ova brojka, znatno niža nego u isto vrijeme prethodne godine (34%) i ispod prosjeka Europske unije (49,85), logično postavlja pitanja o energetskoj stabilnosti Hrvatske.

U razgovoru za Bloomberg Adria TV, Vlado Vlašić, direktor PSP Okoli, pojasnio je pozadinu ove situacije, ustvrdivši kako razloga za zabrinutost nema te da je riječ o očekivanom tržišnom obrascu, a ne o naznakama krize.

Poslovna odluka, a ne krizna situacija

Iako bi niska popunjenost usred sezone grijanja mogla upaliti alarme, Vlašić tvrdi kako ona ne predstavlja rizik za sigurnost opskrbe. "Ne vjerujem da je to bilo kakav rizik. Mislim da su naši partneri koji koriste skladište plina, zakupci naših skladišta, to planski radili", istaknuo je.

Prema njegovim riječima, razlog za ovakvo stanje je isključivo poslovne prirode. Naime, korisnici skladišta, uglavnom opskrbljivači i trgovci plinom (npr. HEP Plin, Prvo plinarsko društvo, itd), napunili su skladište do 90 posto već u kolovozu, anticipirajući privremenu obustavu rada LNG terminala na Krku zbog nadogradnje. Taj plin je zatim povlačen tijekom jeseni, što je dovelo do trenutačne niske razine zaliha.

Vlado Vlašić | Pixsell

Ova situacija jasno pokazuje da je niska popunjenost posljedica tržišnih kalkulacija, a ne strateškog propusta. Korisnici su osigurali dovoljne količine plina za razdoblje smanjene dostupnosti LNG-a, a sada troše te zalihe sukladno svojim poslovnim planovima i potražnji na tržištu.

Tržište diktira, država nadzire

Jedno od ključnih pitanja jest tko snosi odgovornost ako se takva tržišna procjena pokaže pogrešnom, primjerice, u slučaju iznenadnog i dugotrajnog vala hladnoće. Vlasnik PSP Okoli je državna tvrtka Plinacro d.o.o., operator hrvatskog plinskog transportnog sustava, koji drži 100 posto poslovnih udjela. Upravu Plinacro-a de facto bira Vlada Republike Hrvatske. Vlašić je decidiran: Vlada RH ne donosi odluke o razini popunjenosti skladišta niti izravno upravlja zalihama. PSP Okoli posluje na tržišnim principima, nudeći svoje kapacitete na zakup svakih pet godina.

"Naše skladište je na tržišnom principu. Opskrbljivači i trgovci plinom koji imaju interes zakupljuju kapacitete i planiraju isporuke", objašnjava Vlašić. Država, odnosno resorno ministarstvo, ima nadzornu ulogu. "Oni prate situaciju, ali nemaju direktni utjecaj. Tek ako se dogodi bilo koji poremećaj na tržištu, onda oni nastupaju kako bi osigurali opskrbu", dodaje.

U takvoj kriznoj situaciji, država bi se uključila u koordinaciju nabave plina, vjerojatno po znatno višim cijenama, ali ne ukidajući tržišne mehanizme. Odgovornost za poslovne odluke je, dakle, na tržišnim sudionicima, dok je država tu da djeluje kao osigurač u ekstremnim okolnostima.

Održivost hrvatskog plinskog miksa

Hrvatski model opskrbe plinom oslanja se na tri ključna stupa: domaću proizvodnju, uvoz putem LNG terminala na Krku te fleksibilnost koju nudi skladište Okoli. Vlašić smatra da je taj model dugoročno održiv i otporan, što se pokazalo i u prethodnim kriznim razdobljima. LNG terminal je, prema njegovim riječima, izuzetno siguran oslonac koji je Hrvatskoj dao stratešku prednost.

Proširenje kapaciteta LNG terminala, kao i samog skladišta Okoli, dodatno jača poziciju Hrvatske. U tom smjeru ide i razvoj novog podzemnog skladišta plina u Grubišnom Polju, koje je zamišljeno kao "peak" skladište za pokrivanje vršnih potreba i povećanje fleksibilnosti sustava. Iako je primarna uloga PSP Okoli osiguravanje nacionalnih potreba, ono već sada ima i regionalni značaj. "Naši korisnici rade u više zemalja srednje Europe i oni odlučuju hoće li plin iz naših skladišta završiti unutar granica Hrvatske ili će ići preko granice", kaže Vlašić, naglašavajući da potreba za dodatnim skladištima ovisi o daljnjem razvoju tržišta i regionalne potražnje.

Podzemno skladište plina Okoli | Pixsell

Važnost skladišta raste unatoč tranziciji

U kontekstu energetske tranzicije i sve većeg udjela obnovljivih izvora energije, postavlja se pitanje dugoročne važnosti plinskih skladišta. Vlašić vjeruje da će njihova strateška uloga ne samo opstati, već i rasti. Nepredvidive zimske sezone i oscilacije u proizvodnji iz obnovljivih izvora stvaraju volatilnost koju upravo skladišta mogu ublažiti. "Poslovni korisnici nalaze svoj interes da osiguravaju količine plina u trenucima kad je cijena povoljnija, kako bi stekli benefite u kasnijoj prodaji", pojašnjava.

U slučaju naglog poremećaja na europskom tržištu, PSP Okoli može reagirati brzo, no ne može samostalno pokriti sve potrebe domaćeg tržišta. U najboljem slučaju, može osigurati između 15 i 25 posto dnevne potrošnje na nekoliko dana. Gledajući budućnost, veći sistemski rizik svakako predstavlja manjak plina u ekstremnoj situaciji visoke potražnje, nego višak skupih zaliha, čije upravljanje ostaje poslovna odluka i rizik samih trgovaca.

Zaključno, iako brojke na prvu djeluju zabrinjavajuće, situacija u skladištu Okoli odražava logiku tržišta, a ne nadolazeću krizu. Hrvatski energetski sustav, temeljen na kombinaciji različitih izvora, pokazuje se otpornim, dok država zadržava ulogu krajnjeg jamca sigurnosti. U eri energetske tranzicije, fleksibilnost i sposobnost balansiranja sustava, koju nude skladišta plina, ostaju nezamjenjivi alati za osiguravanje stabilne opskrbe.

Cijeli razgovor pogledajte u videu.