Nekoliko godina vrlo solidnog rasta tržišta učinilo je čuda za financijsku pismenost Hrvata, iako smo i dalje dosta konzervativni po pitanju upravljanja novcem.
Naime, brojke Hrvatske narodne banke (HNB) otkrivaju kako su domaća kućanstva od 2020. udvostručila ulaganja u vlasnički kapital i dionice investicijskih fondova. Početkom spomenute 2020. kućanstva su u dionicama i fondovima imala 13,8 milijardi eura, dok je taj iznos u trećem kvartalu prošle godine dosegao 28,7 milijardi.
To ne uključuje dosta popularne "narodne" obveznice i trezorce u koje su građani uložili dodatnih 5,1 milijardi eura.
Čitaj više
Dobre godine drastično mijenjaju vaš portfelj - zašto je rebalans ključna odluka u 2026.
Portfelji danas često više ne nose rizik koji su investitori svjesno odabrali, već rizik koji im je tržište potiho nametnulo.
prije 7 sati
Hektar nadmašuje burzu – zašto poljoprivredno zemljište u Hrvatskoj još nije investicijska klasa
Cijena hektara u Hrvatskoj od 2015. porasla je za 119 posto, značajno nadmašivši rast Crobexa
29.01.2026
Je li visoka koncentracija portfelja ludost ili jedini način da se pobijedi tržište?
Dok se globalni kapital masovno seli u pasivne ETF fondove, jedan zagrebački fond prkosi tržišnoj logici i ostvaruje rezultate koji djeluju poput statističke anomalije. Damir Čukman svjesno odbacuje akademska pravila o diversifikaciji i otkriva zašto je za njega ekstremna koncentracija portfelja jedini preostali put do stvarne zarade.
20.01.2026
Pad cijene zlata: Je li sada najbolje vrijeme za kupovinu
Rekordni rast zlata naglo je presiječen oštrim padom koji nije viđen u posljednjih deset godina, a do preokreta je došlo u petak, nakon što je američki predsjednik Donald Trump najavio da će nominirati Kevina Warsha za predsjednika Federalnih rezervi.
02.02.2026
Dakle, sve više ljudi se odlučuje oploditi svoj novaca na tržištu kapitala, čemu je sigurno u velikoj mjeri kumovao višegodišnji trend rasta svih klasa imovine. Financijskom opismenjavanju pomogla je i edukacija koja je danas dostupna diljem interneta, a sve se više širi i po društvenim mrežama.
Još uvijek smo konzervativni
No, ne treba se zanositi. Možda smo postali malo otvoreniji prema tržištu kapitala, ali smo još uvijek poprilično konzervativni s ušteđevinom. Što ne čudi, s obzirom na to da je prosječno star Hrvat proživio rat, više velikih kriza i, poučen iskustvom, općenito ima vrlo malo povjerenja u institucije, pravni sustav pa i vlastite sugrađane. Zato veliki broj naših ljudi i dalje novac voli imati na dohvat ruke, na sigurnom, u banci. Ili u nekretninama.
Pokazuju to opet podaci HNB-a prema kojima su ukupni depoziti (bez središnje države) koncem studenoga prošle godine iznosili 64,3 milijarde eura, a čak 73 posto tog iznosa je u prekonoćnim depozitima. Drugim riječima, skoro 47 milijardi eura se nalazi na tekućim i žiroračunima, uz mizernu kamatu koju debelo "šiša" inflacija.
Od toga 41,7 milijardi otpada na kućanstva, s tim da je preko 75 posto (31,5 milijardi eura) u prekonoćnim depozitima, a ostalo (10,2 milijarde) je oročeno. Ni na oročenje kamata nije neka sreća, kreće se oko 1,5 posto. Unatoč tome, na godišnjoj razini su prekonoćni depoziti kućanstava porasli za 11,4 posto.
Puno prostora za napredak
Dakle, još uvijek imamo puno prostora za razvoj po pitanju financijske pismenosti. Deseci milijardi koje su na bankovnim računima zapravo servirani za jelo inflaciji mogli bi puno aktivnije raditi za svoje vlasnike na tržištu kapitala.
Da se samo mali dio tih sredstva usmjeri na Zagrebačku burzu (ZSE) ona bi dobila veliki poticaj. Uz veću likvidnost rastao bi i interes investitora, ali i kompanija pa bi se shodno tome pojavljivale i bolje prilike za ulagače.
U svakom slučaju, pozitivan je trend rasta interesa za ulaganja u dionice i fondove, ali s druge strane, razumljiv je i tradicionalni oprez Hrvata.
.webp){kind=icon}
