Hrvatska

U dijelovima Hrvatske ima više turističkih postelja nego stanovnika

Autor: Branimir Perković

27. ožujak 2025, 07:01

Čak 41 općina i 14 gradova u Hrvatskoj ima višestruko više turističkih postelja nego stanovnika

Turističke postelje u većini Hrvatske su veći dio godine prazne

Najbolja popunjenost je na sjeverozapadu Hrvatske

U dijelovima Hrvatske ima više turističkih postelja nego stanovnika

Depositphotos

Branimir Perković

Poznata je stvar kako Hrvatska previše ovisi o turizmu. Nacionalna opsjednutost brojem turističkih dolazaka, ulazaka osobnih automobila iz inozemstva, uplovljavanjem kruzera, vremenskim prilikama i drugim indikatorima uspješnosti sezona sasvim je opravdana.

No cijela Hrvatska zapravo ne ovisi o turizmu, već samo općine i gradovi uz obalu. Na nacionalnoj razini je prerađivačka industrija daleko važnija, zapošljava više ljudi, profitabilnija je, uplaćuje više poreza i više doprinosi općem ekonomskom rastu.

Kontinentalna Hrvatska proizvodi proizvode, a Jadran prodaje usluge. To je načelna podjela u nacionalnom gospodarstvu, ali postoje i neki turistički indikatori koji su bolji na kontinentu nego na obali, kao što je popunjenost turističkih postelja tijekom godine. Dobrim dijelom je za to kriva činjenica da na obali u brojnim županijama i općinama postoji višak ponude turističkih postelja tijekom godine, što je rezultat izražene sezonalnosti turizma.

Problem je multidimenzionalan. Zato što većina turista na Jadran dolazi tijekom samo dva mjeseca u godini, tj. postoji izražena sezonalnost i turističke postelje zapravo su neiskorištene veći dio godine.

Čak 56,38 posto noćenja od ukupnog broja 2024. ostvareno je u samo dva mjeseca, srpnju i kolovozu, ali ta informacija djelomično zavarava zbog toga što se velika većina turističkih dolazaka u Hrvatskoj ostvari na Jadranu. U ostalim dijelovima Hrvatske ta je senzualnost puno manja.

Višestruko više turističkih postelja nego stanovnika

U mnogim općinama i gradovima uz obalu praktički se razvila monokultura, odnosno ovisnost ekonomije o jednom proizvodu, industriji ili sektoru.

Kolektivno je Jadran u najmanju ruku na granici monokulturne ekonomije. Neke općine i gradovi definitivno su monokulturni, tj. postoje, žive i financiraju se gotovo isključivo od turizma.

Jedan od indikatora takvog stanja broj je postelja na stotinu stanovnika. Nevjerojatna je činjenica kako u Hrvatskoj postoji 41 općina i 14 gradova u kojima je broj stalnih turističkih postelja višestruko veći od broja stanovnika.

Konkretno, u 13 općina i devet gradova je 2024. bilo između 200 i 300 postelja na 100 stanovnika, u dva grada i 10 općina bilo je između 300 i 400 kreveta na 100 stanovnika, u 13 općina i dva grada bilo je između 400 i 700 postelja na 10 stanovnika, a u jednom gradu i četiri općine više od 700 postelja na 100 stanovnika.

Apsolutni rekorder je općina Funtana u Istri, u kojoj na svakih 100 stanovnika dolazi golemih 2085,6 turističkih postelja. Inače ta općina prema zadnjem popisu stanovništva ima 911 stanovnika. Nastala je tek 2006. izdvajanjem iz općine Vrsar, koja je druga u državi s najvećim omjerom postelja i stanovnika. Vrsar ima 1923 stanovnika i 18960 turističkih postelja, tj. 986 turističkih postelja na svakih 100 stanovnika.

Novalja je grad s najvećim brojem turističkih postelja na 100 stanovnika, njih 704. Iako je pomalo čudno da se naselje sa samo 3860 stanovnika naziva gradom, to pravo Novalji proizlazi iz zakona Republike Hrvatske.

Gradovi s najviše postelja na 1000 stanovnika su Nin i Cres, iako je riječ "grad" možda preteška za opisati naselja koja imaju 2700 stanovnika. Od naselja s više od 10 tisuća stanovnika najveći omjer postelja i stanovnika ima Rovinj s 301 posteljom na 100 stanovnika.

Turističke postelje veći su dio godine prazne

Još šokantniji podatak je da velik dio postelja u obalnim županijama i gradovima većinu godine ostaje prazan. Prosjek popunjenosti turističke postelje u Hrvatskoj je samo 79,5 dana, tek malo više od petine godine.

Nisu sve općine i gradovi na obali neuspješne u popunjavanju svojih postelja, ali je najuspješnije područje u Hrvatskoj po tom pitanju sjeverozapad Hrvatske, što obuhvaća Zagrebačku, Krapinsko-zagorsku, Varaždinsku i Koprivničko-križevačku županiju.

Najbolja je općina Tuhelj, u kojoj su postelje popunjene 186,2 dana u godini. Turistički se ne radi o beznačajnoj općini, jer je 2024. u njoj ostvareno 172.583 noćenja. Drugi je Sveti Martin na Muri s popunjenošću od 166,3 noćenja po postelji i ukupno ostvarenih 148 tisuća noćenja kroz godinu. Po uspješnosti popunjenosti slijede Lipik, Stubičke Toplice, Donja Stubica, Sveta Nedelja i Prelog. U svima je popunjenost postelja veća od 128 noćenja u godini.

Prvi na rang-listi po pitanju popunjenosti postelja iz Jadrana je Dubrovnik, s 4,2 milijuna noćenja i popunjenosti od 126,5 noćenja po postelji tijekom godine. Od većih obalnih gradova dobru popunjenost imaju još Poreč (113 noćenja po postelji), Opatija (107 noćenja po postelji) i Rovinj (104,2 noćenja po postelji).

Kakav turizam Hrvatska želi?

Turizam je desetljećima politički, porezno, medijski i društveno favoriziran kao djelatnost zato što se smatralo da ublažava višegodišnju krizu koja je u Hrvatskoj trajala od 2008. do 2015.

Zaista, u to vrijeme je turizam bio jedna od rijetkih djelatnosti koja je rasla. Pomogao je očuvati kakvu-takvu razinu ekonomske aktivnosti i u konačnici ublažiti efekte krize, kao što su siromaštvo i iseljavanje.

No posebni tretman turizma imao je i svoje negativne strane. Stvaranje monokulturne ekonomije, apartmanizacija, sezonalnost, nepriuštivost stanovanja, infrastrukturni i komunalni problemi... Brojne općine i gradovi postali su samo glorificirana odmarališta za turiste. Trebaju li općine s par tisuća stanovnika, a 100, 200 i više tisuća turističkih dolazaka uopće postojati kao zasebne administrativne cjeline, ili se zapravo više radi o svojevrsnom hotelu na otvorenome nego o "prirodnoj, gospodarskoj i društvenoj cjelini", kako općine definira Zakon o lokalnoj i regionalnoj samoupravi?

Sve vijesti iz rubrike Ekonomija

Ekonomija

Još nije jasan Trumpov plan oko carina
Svijet

Još nije jasan Trumpov plan oko carina

Čeka se Trumpova najava carina, ali još nema nikakvih informacija o tome kako će to izgledati. Razmatra se nekoliko prijedloga, uključujući sustav višeslojnih carina s fiksnim stopama za pojedine zemlje, kao i prilagođeni recipročni plan.

prije 4 sata

sve vijesti iz rubrike Ekonomija

Registrirajte se da biste nastavili sa čitanjem. Registriraj se

Nastavite čitati odabirom jedne od opcija u nastavku.

BESPLATAN RAČUN

Pročitajte ovaj i još 1 članak (ne odnosi se na PREMIUM članke)

Besplatni newsletter

Registracija

Pretplata

Neograničen pristup premium sadržaju na svih 5 portala

Neograničen pristup TV i video sadržaju

Ekskluzivne priče i analize iz Businessweek Adria

Istraži ponude

Aktivirajte još 1 besplatni članak i nastavite čitati.

Otključajte sada

Iskoristili ste 1 besplatni članak.

Cijenimo vaš interes za pouzdane informacije. Aktivirajte još 1 članak besplatno i nastavite čitati.

Otključajte sada

Iskoristite ekskluzivnu ponudu danas! Čitajte neograničeno za 1 € tjedno.

Osigurajte si neograničen pristup već odmah

Nastaviti

Iskoristite ekskluzivnu ponudu danas! Čitajte neograničeno za 1 € tjedno.

Vaši suparnici to već znaju. Hoćeš li ostati u mraku?

Pridružite se sada za samo 11 € mjesečno!

Istraži ponude