Nacionalni akcijski plan energetske učinkovitosti za razdoblje od 2022. do 2024. donesen je na sjednici Vlade u četvrtak, a ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović okarakterizirao ga je kao vrlo važan korak u odgovoru na trenutnu energetsku krizu.
Plan sadrži prikaz i ocjenu stanja te potreba potrošnje energije u Hrvatskoj, kao i pregled dugoročnih ciljeva u području energetske učinkovitosti. "Okosnica tog plana je osiguravanje financijskih poticaja za energetsku obnovu zgrada, posebice stambenih, kako iz europskih izvora tako i iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost", kazao je Filipović.
Nacionalni akcijski plan energetske učinkovitosti za razdoblje od 2022. do 2024. godine, kako stoji u Vladinu dokumentu, sufinancirat će se i povoditi iz sredstava Europskih strukturnih i investicijskih fondova za novo financijsko razdoblje od 2021. do 2027. i iz Mehanizma za oporavak i otpornosti putem Nacionalnog plana oporavka i otpornosti od 2021. do 2026. te sredstvima iz različitih financijskih institucija.
Navodi se i da je u razdoblju od 2014. do 2020. u Hrvatskoj uočen pad potrošnje primarne energije, ali i stalni rast krajnje potrošnje energije, a takav trend objašnjen je penetracijom obnovljivih izvora energije i poboljšanjem učinkovitosti proizvodnih postrojenja u sektoru proizvodnje i transformacije energije, dok u neposrednoj potrošnji učinak provedbe mjera energetske učinkovitosti nije mogao neutralizirati učinak gospodarskih kretanja i porasta opće potrošnje.
Nacionalni okvirni cilj poboljšanja energetske učinkovitosti u razdoblju od 2014. do 2020. iskazan u apsolutnim vrijednostima potrošnje primarne energije (448,5 petadžula) i neposredne (krajnje) potrošnje (291,3 petadžula) ostvaren je u 2020. Hrvatska je u 2020. ostvarila 18,7 posto manju potrošnju primarne energije (364,6 petadžula), odnosno 7,5 posto manju neposrednu potrošnju energije (269,5 petadžula) u donosu na ciljanu.
No pri tome treba uzeti u obzir i pandemiju COVID-19 koja je znatno utjecala na potrošnju energije u 2020. godini, pogotovo u segmentu neposredne potrošnje energije.
"Ciljana vrijednost kumulativnih ušteda za razdoblje 2014. do 2020. iznosila je 54,250 petadžula, a taj cilj nije ostvaren jer utvrđene kumulativne uštede u razmatranom razdoblju iznose 38,94 petadžula, odnosno 73,62 posto postavljenog cilja", stoji u Vladinu dokumentu.
Osim mjerama usmjerenih na pojedine sektore i segmente potrošnje energije, Nacionalni akcijski plan predviđa i nastavak provedbe potpornih mjera, kao što su obveze planiranja energetske učinkovitosti na lokalnoj i regionalnoj razini, energetski pregledi, energetsko certificiranje zgrada te promocija energetskih usluga.
.webp){kind=icon}
