Od Alana Forda i Zagora sve do Durice, svatko ima svoje likove i junake koje su upoznali kroz strip, no gdje su ti likovi i strip općenito danas? Iako je svoje zlatno doba doživio prije nekoliko desetljeća, svijet stripova i dalje živi, ali u nešto drugačijem obliku. Strip se više ne može pronaći na svakom kiosku, ali njegovo mjesto u knjižarama postaje sve značajnije, i to često u obliku luksuznijih izdanja. Tu promjenu je uspješno ispratila i domaća scena.
Strip postoji duže od stoljeća, ali nije uspio ostati neokrznut promjenama trendova u medijskom, kulturnom i tehnološkom kontekstu. Pa kako bi spasili strip, neki su izdavači entuzijastima umjesto kiosk izdanja, počeli nudili tvrdoukoričena, skuplja izdanja čije se cijene kreću od 25, 30, 40, pa čak i sto eura.
"Vremena su se promijenila, nove generacije traže puno brži i dinamičniji oblik zabave, pa strip živi zahvaljujući zaljubljenicima kojih nema toliko da može i dalje opstati na kioscima. Zbog toga je, silom prilika, strip prešao u knjižare i u tvrdoukoričena, luksuzna izdanja", za Bloomberg Adriju objašnjava Marko Šunjić, osnivač Fibre, izdavačke kuće fokusirane na stripove.
Dodaje da je taj medij od prošlog stoljeća do danas prešao put od masovne kulture do niše, pa to uspoređuje s jazzom ili vinilskim pločama.
Marko Šunjić | Pixsell
Renesansa stripa
U Hrvatskoj i regiji stripovi su zlatno doba doživjeli 70-ih i 80-ih godina prošlog stoljeća, no u 90-ima je scena utihnula zbog političke situacije. Godinama kasnije su neki entuzijasti na našem području stripu dali novi život.
Među njima je i sam Šunjić koji je prepoznao i prigrlio potrebu za promjenom formata stripa. Fibru je pokrenuo prije 18 godina u želji da na domaće tržište donese nove, odraslije stripove kojih je tada nedostajalo na hrvatskom tržištu. U međuvremenu je s Fibrom objavio 1019 izdanja, među kojima su Maus, Perzepolis, nedavno izdanje Gricka vještice, setovi Inkal i Sin City te brojni drugi naslovi.
Fibra
Kao izdavač, ali i kao ljubitelj stripa, Šunjić ističe da strip trenutno doživljava svojevrsnu renesansu, što zbog entuzijasta, a što zbog novih generacija koje prepoznaju tu formu.
Fibra
"S jedne strane, starija publika se malo-pomalo vraća staroj ljubavi, što zbog sve većeg prisustva u medijima, što zbog sve većeg izbora naslova ili općenito boljeg, poželjnijeg statusa stripa u društvu koji ipak više nije toliko stigmatiziran kao ranije. S druge strane imamo nove klince koji su se zakačili za anime i mangu te sad masovno kupuju mange, kao mi nekad Zagora ili Alan Forda", kaže Šunjić.
Inače, popularnost nove forme stripa ispratila je čak i Biblija. Sergio Cariello, svjetski poznat crtač stripova koji je crtao i za najveće tvornice stripa poput Marvela i DC Comicsa, na 750 stranica oslikao je biblijsku priču, od Postanka pa sve do Otkrivenja.
Velika Biblija u stripu | Verbum
Rast popularnosti stripova
Da popularnost stripova raste, potvrđuje i rast prodaje tog formata u knjižari Menart. Za Bloomberg Adriju su kazali da je potražnja za stripovima u njihovoj knjižari iz godine u godinu sve veća.
"Sve više hrvatskih izdavača sad počinje tiskati i stripove iako su se dosad bavili samo tiskanjem knjiga. Samo ove godine smo dosad prodali oko 2500 komada stripova na hrvatskom jeziku", kazali su nam iz Menarta.
Uz Fibru, na domaćoj strip sceni svojim izdanjima doprinose i OZ Comics, Lubellus, Strip Agent, a neka svoja izdanja ima primjerice i Školska knjiga.
Pixsell
Najpopularnija i najskuplja izdanja
No osim u knjižarama, popularnost stripova vidi se i na stranicama kao što je Njuškalo. Cijene stripova koji se preprodaju kreću se od po četiri do više od 300 eura te čak i 1.000 eura. Primjerice, kolekciju Veliki Blek možete pronaći za 300 eura, a Fibrinu Sagu za sto, a kolekciju Zagora za 1.090 eura.
Doduše, sve je to ništa u usporedbi s kultnim izdanjima na stranoj sceni koja znaju premašivati i pet milijuna dolara. Primjerice, strip Action Comics, izdavača National Allied Publications, danas poznatog kao DC Comics, koji je postao poznat kao prvi strip o superherojima, danas je na vrhu liste najskupljih stripova. Prema nekim procjenama trenutno vrijedi čak šest milijuna dolara.
Njuškalo
No takvih primjera koji postižu tako značajne cijene je tek nekoliko, a ulaganja u stripove i kolekcionarstvo u Hrvatskoj ipak se vrti oko puno manjih vrijednosti. Šunjić ističe kako svugdje pa tako i u Hrvatskoj postoje oni koji su uložili ozbiljne cifre u stripove i od toga sigurno mogu zaraditi.
"Na jednoj strani tu smo mi, izdavači, koji smo pokrenuli izdavačke kuće i nakon niza godina sad imamo neki profit od toga, a s druge strane su kolekcionari i preprodavači koji imaju ozbiljne kolekcije koje vrijede nezanemariv novac. Ali opet, to su, čak i u našim razmjerima, relativno mali profiti, u suprotnom bi velike ribe odavno stavile šapu na to", kaže Šunjić.
Njuškalo
Posljedice malog tržišta
No s obzirom na to da je Hrvatska malo tržište, strip scena danas velikim dijelom živi baš zbog kolekcionara i entuzijasta koji su spremni platiti više cijene. Ipak, iako oni zasigurno imaju važnu ulogu, Šunjić smatra da će scena teško opstati isključivo zahvaljujući njima.
"Moglo bi se reći da oni daju stabilnost, ali izdavači uvijek ciljaju na širenje publike jer je to jedini način da cijela stvar bude dugoročno održiva", kaže Šunjić.
Objašnjava kako su kolekcionarska izdanja dijelom elitizam, ali dijelom i posljedica činjenice da je strip niša na ionako malom tržištu.
Pixsell
"Hrvatska ima manje od četiri milijuna ljudi i na neki način se može reći da je pravo čudo što postoji tako bogata i jaka strip scena s jako kvalitetnim izdanjima. Kod tako malih tiraža, govorimo o prosjeku od 500 primjeraka, cijena izrade je već u startu skupa za 'obična' izdanja, stoga je logičan izbor da izdavači za relativno malu razliku u cijeni naprave puno kvalitetnije i luksuznije izdanje", ističe Šunjić.
No, sigurno je da se strip promijenio i danas živi u nekom drugom obliku i u rukama neke druge publike – elitnije, one koja cijeni taj medij i koja je spremna u njega ulagati.
.webp){kind=icon}
