Bako, sve će ti poskupjeti – sjećate se vjerojatno te izjave curice iz reklame koja se često vrtila po TV-u u sklopu kampanje usmjerene na suzbijanje straha od inflacije zbog uvođenja eura u Hrvatsku. Baka je djevojčici tada odgovorila da se ništa ne brine, a nama su isto govorili premijer, guverner Hrvatske narodne banke (HNB) i ministar financija. Neće biti velikih poskupljenja zbog uvođenja zajedničke europske valute – pljuštale su poruke utjehe sa svih strana, ali pokazalo se da je curica s početka priče bolji ekonomski analitičar od cijele vojske stručnjaka i političara.
Ovako je 2019. pričao predsjednik Vlade Andrej Plenković upitan o inflaciji vezanoj uz euro: "Na to ukazuju iskustva drugih članica gdje su cijene u prosjeku povećane za svega 0,23 posto. Da budem sasvim plastičan to znači da bi vam se prosječna cijena jedne kave povećala za oko dvije lipe".
Mitovi i legende
Ovako je o istoj temi u isto vrijeme govorio guverner Boris Vujčić. "To jednostavno nije činjenica koja se dogodila u drugim zemljama, pa se neće dogoditi ni u Hrvatskoj. To je više mit jedan."
Čitaj više
Inflacija u Hrvatskoj raste drugi mjesec za redom
Nakon što je u kolovozu inflacija bila tri posto, u rujnu je porasla na 3,1 posto, a u listopadu na 3,5 posto, pokazuju najnovije procjene.
31.10.2024
ECB opet srezao kamate, inflacija usporila na 1,7 posto
Nakon današnje odluke ECB-a kamatna stopa na depozite iznosit će 3,25 posto, a na glavne operacije refinanciranja 3,4 posto.
17.10.2024
Regulacija cijena energije: Balansiranje između zaštite gospodarstva i tržišnih pritisaka
Rast cijena energenata donosi izravne troškove za gospodarstvo.
28.10.2024
"Ne stoje zvučni slogani da ćemo dobiti europske cijene", poručivao je tada premijer. I bio je u pravu. Nismo dobili europske, nego skuplje. Da budemo sasvim plastični, poput našeg premijera, donosimo usporedbu cijena u dva popularna trgovačka lanca koja pokazuje da su isti proizvodi u Hrvatskoj i do 70 posto skuplji nego u Njemačkoj.
Prvi lanac je Müller, a situacija je ovakva:
Dakle, najveća razlika u cijeni, od čak 69 posto, je za Nivein dezodorans. Slijede konac za zube, preparati za kosu, Merci čokoladni prutići, sve preko 65 posto skuplje kod nas nego u Njemačkoj.
Gel za pranje rublja skuplji je 57 posto, a posebno bole cijene vezane uz proizvode za djecu. Pelene su u hrvatskom Mülleru skuplje oko 20 posto nego u njemačkom, dok je dječja Hipp dječja kašica skuplja gotovo 40 posto.
Slična je situacija u još jednom popularnom međunarodnom lancu – dm-u:
U dm-u su sredstva za čišćenje također osjetno skuplja u hrvatskim trgovinama nego u njemačkim. Primjerice, vlažne maramice za čišćenje skuplje su 105 posto, tablete za perilicu posuđa preko 60 posto.
Ništa bolja situacija s cijenama nije ni po pitanju higijenskih proizvoda. Pasta za zube u domaćim je trgovinama skuplja za 61 posto, sapun i gel za tuširanje preko 40 posto, a neke stvari poput gela za čišćenje lica za čak 76 posto.
Dvostruki šamar
Uz to što su skuplji, proizvodi u Hrvatskoj su često i manji po gramaži te lošiji kvalitetom. Dobar primjer za to je Nutella koja se u Mülleru prodaje u pakiranju od 450 grama, dok je u ostalim našim trgovinama pakiranje od 400 grama.
Evo kako trenutno stoji situacija, Nutella u njemačkom Mülleru je trenutno po akcijskoj cijeni od 2,99 eura za pakiranje od pola kilograma, odnosno 6,64 eura za kilu. U hrvatskom letku Müllera je 450 grama Nutelle također na popustu od 15 posto, ali stoji 3,39 eura, odnosno 7,53 po kilogramu.
Ako mislite da je to nepravedno, imamo još neugodnih iznenađenja. U najvećem domaćem lancu trgovina Konzumu pakiranje od 400 grama Nutelle stoji 4,39 eura, odnosno 10,98 po kilogramu, što je preko 65 posto skuplje nego u njemačkom Mülleru.
O kvaliteti "njemačke" i naše Nutelle već su se vodile brojne rasprave pa nećemo ulaziti u detalje.
Plaće rasle, ali i dalje su daleko od njemačkih
Na konferenciji Bloomberg Adrije pod nazivom "Budućnost investiranja" održanoj u petak u Zagrebu guverner Vujčić je iznio statistike prema kojima rast plaća nadmašuje rast inflacije u posljednjih par godina pa shodno tome kupovna moć hrvatskih građana raste.
"Cijene porasle kumulativno za 25, a plaće su rasle brže pa su realno više za 18 posto. Najviše su rasla primanja u prvom decilu, što je povezano s rastom minimalne plaće", pojasnio je guverner.
Nama na pamet pada ona stara izreka – laž, još veća laž, statistika. No i ako uzmemo podatke kojima guverner barata kao činjenicu, iako nas svakodnevni život na svakom koraku razuvjerava da nam platežna moć raste, kratka usporedba s njemačkim plaćama otkriva da smo daleko od njihovog standarda.
Naime, prosječna plaća u Njemačkoj iznosi 4.187 eura bruto mjesečno, dok je u Hrvatskoj prosjek bruta na državnoj razini prema Državnom zavodu za statistiku 1838 eura.
Sad još jednom pogledajte te prosjeke i tablice iznad pa se zapitajte kako to da ne vidimo rast kupovne moći.