Inflacija u Hrvatskoj raste drugi mjesec za redom

Stopa inflacije u Hrvatskoj, mjerena harmoniziranim indeksom cijena kod potrošača (HICP), u listopadu je porasla i drugi mjesec za redom. Prema brojkama koje su u četvrtak objavili hrvatski i europski statističari cijene su u desetom mjesecu bile u prosjeku 3,5 posto više nego u istom mjesecu lani. Mjesec dana ranije inflacija je bila 3,1 posto, a u kolovozu 3,0 posto.

Marina Petrov Savić, viša analitičarka makroekonomije i tržišta kapitala u Bloomberg Adriji, tumači kako rast cijena u Hrvatskoj ne popušta zbog cijena usluga, "ali doprinose i cijene hrane, pića i duhana koje rastu brže od ukupne inflacije". Uz to "uvjeti za dinamiku inflacije sa strane potražnje idu u prilog inflatornim pritiscima".

Petrov Savić podsjeća kako plaće realno rastu po dvoznamenkastim stopama čime se povećava "kapacitet za potrošnju". To se izravno odražava i na maloprodaju "pa je u devetom mjesecu i realni promet u maloprodaji bio 7,1 posto viši" nego godinu dana prije. Rast maloprodaje se u najvećoj mjeri odnosio na diskrecijsku potrošnju odnosno namirnice koje nisu nužne za život. Ako se isključe hrana, pića, duhan i goriva maloprodaja je porasla čak 17,6 posto na godišnjoj razini, tumači naša analitičarka.

Niti do kraja godine ne treba očekivati bitno popuštanje rasta cijena. "Međugodišnja inflacija će i u narednim razdobljima biti pod pritiskom cijena usluga koje su značajno narasle u prethodnim razdobljima, ali i pod pritiskom domaće potražnje, imamo li u vidu rast zarada i očekivani porast minimalnih plaća koji je najrelevantniji za potrošnju jer se tiče segmenta stanovništva s najvećom marginalnom sklonošću potrošnji. Drugim riječima, povećanje dohotka kod potrošača s nižim zaradama u većoj se mjeri usmjerava na potrošnju, u usporedbi s potrošačioma koji imaju već određenu višu razinu zarade - oni već imaju veću sklonost štednji", tumači Petrov Savić. Ona dodaje i kako su eksterni pritisci na cijene kroz globalne cijene energenata trenutno niski, pa se tu ne očekuju iznenađenja, "ali rizik uvijek postoji, pogotovo u trenutnom izazovnom geopolitičkom okviru".

S godišnjom inflacijom od 3,5 posto Hrvatska se smjestila među članice eurozone s višim rastom cijena. U listopadu je najvišu inflaciju imala Belgija, od čak 4,7 posto, pa je slijedila Estonija s godišnjim skokom cijena od 4,5 posto, a nakon njih su slijedile Slovačka i Hrvatska s već spomenutih 3,5 posto.

Najnižu inflaciju je u listopadu imala Slovenija gdje se cijene u prosjeku nisu promijenile u odnosu na lanjski deseti mjesec, te Irska i Litva s inflacijom od tek 0,1 posto.

Na razini cijele eurozone prosječna inflacija je porasla na dva posto s 1,7 posto izmjerenih u rujnu. Takve brojke idu u prilog onima koji su pozivali na oprez prilikom rezanja referentnih kamatnih stopa Europske središnje banke.

Investitori se nadaju snažnijem popuštanju monetarne politike kako bi se potaknuo ekonomski rast u eurozoni i Europskoj uniji. Preliminarne procjene objavljene u srijedu pokazale su rast bruto domaćeg proizvoda Europske unije od 0,9 posto u trećem kvartalu, što je najbrži porast još od prvog tromjesečja prošle godine, ali još uvijek daleko od željenih razina.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar