Vlada reterira pred rentijerima – porez na nekretnine postaje sve impotentniji

Što se više bliži službeno predstavljanje poreza na nekretnine, to je nejasnije što nas zapravo čeka. Potpredsjednik Vlade Branko Bačić u srijedu je za Hrvatski radio izjavio kako još uvijek nije određeno kolika će biti porezna stopa.

Detalji bi trebali biti obznanjeni u ponedjeljak, najavio je Bačić.

"Nije još uvijek definirana stopa poreza na nekretnine, vjerujem da ćemo to znati idućih dana, do ponedjeljka, kada imamo Gospodarsko-socijalno vijeće, kada ćemo o tome donijeti konačnu odluku", izjavio je, dodavši da se paralelno s uvođenjem poreza na nekretnine ide i sa smanjenjem poreznog opterećenja na rad, kroz povećanje osobnog odbitka.

"Podignut ćemo gornju granicu za odlazak u višu stopu poreza na dohodak i jer ćemo napraviti smanjivanje porezne stope, kako one donje tako i gornje. Na taj način bismo mogli smanjiti porezni pritisak na rad oko 200 milijuna eura, što nije mali iznos. Ne očekujemo da će tih 200 milijuna eura biti kompenzirano uvođenjem poreza na nekretnine", poručio je Bačić.

Kazao je kako će Vlada lokalnoj samoupravi omogućiti da oporezuje dio nestambenog fonda, odnosno stambenog fonda koji je građen za stanovanje, a danas nije u funkciji stanovanja.

Napomenuo je i da prema postojećim podacima trenutačno imamo oko 600 tisuća praznih stambenih jedinica. Deset posto od cjelokupnog stambenog fonda je u kratkoročnom najmu, a pet posto ne služi za stanovanje nego za druge djelatnosti, poput odvjetničkih ureda, salona, galerija, ordinacija, poslovnih prostora i slično.

Bačić tvrdi da će cijene najma padati

Bačić drži kako uvođenje novog poreza neće podići cijene najma stanova, naprotiv.

"On ima puno veću lepezu različitih mjera kojima ćemo (...) nastojati podići na tržište veći broj stambenih jedinica koje sada ne služe za stanovanje. Cilj je da barem određeni postotak tih stambenih jedinica podignemo na tržište. I čim na tržištu bude veća ponuda stambenih jedinica, po zakonu ponude i potražnje normalno je očekivati da će pasti ili barem neće dodatno rasti cijena najma i cijena kvadrata ako se govori o prodaji tog istog stambenog prostora", pojasnio je svoju logiku.

Podsjećamo, u medijima se posljednjih par dana špekulira da bi se stopa poreza trebala kretati od nula do osam eura po kvadratu, nakon što se spominjao raspon od jednog do deset eura.

Također se spominje da neće biti obvezan na državnoj razini, već će ga jedinice lokalne samouprave (JLS) same razrezivati.

Ako je vjerovati neslužbenim podacima, vraćamo se na stari model o kojem smo već detaljno pisali ovdje. Preko njega Vlada zapravo prebacuje odgovornost na JLS-ove i praktički odustaje od početne priče žešćeg oporezivanja rentijera.

Tresla se brda, rodio se miš

Podsjećamo, Vlada već duže mantra o poreznom rasterećenju rada i snažnijem oporezivanju imovine. Zbog toga su s početkom 2024. izmijenili raspon oporezivanja kuća za odmor koji se kretao od 0,66 do 1,99 eura po četvornom metru korisne površine na nižu donju granicu od 0,60 eura, ali i osjetno višu gornju od pet eura.

Podaci Porezne uprave otkrivaju da je čak 240 od 556 jedinica lokalne samouprave odlučilo iskoristiti šansu za povećanje oporezivanja vikendica, dok je tek njih 13 smanjilo porezno opterećenje. Većina ih se ipak odlučila ne mijenjati ništa, pa je tako 303 općina i gradova zadržalo istu poreznu stopu.

Ako Vlada uistinu reterira od početnih najava i ostavi JLS-ovima na volju koliko će se poreza na nekretnine plaćati, možemo cijelu višemjesečnu sagu o novom nametu zaključiti poslovicom: tresla se brda, rodio se miš.

Tema porezne reforme u srijedu se nije zaobišla ni na konferenciji Dan velikih planova tjednika Lider. Odgovarajući na pitanje novinara temu je komentirao Jehan Arulpragasam, direktor Svjetske banke za Hrvatsku i Sloveniju, koji je podržao uvođenje poreza na nekretnine te kazao kako Svjetska banka općenito smatra da je porez na nekretnine razuman potez te da bi to svakako preporučili za Hrvatsku i globalno za države.   

"Uvođenje poreza na nekretnine daje mogućnosti da se neki drugi porezi smanje, primjerice porez na rad. To bi moglo pozitivno utjecati s jedne strane i na kućanstva, a s druge strane i na gospodarstvo", objasnio je te dodao bi u konačnici to trebalo dovesti i do veće ponude stambenih nekretnina za najam.

Ipak, Gordan Kolak, predsjenik uprave Končara, istaknuo je kako porezne reforme općenito ne mogu značajnije utjecati na primanja zaposlenika te da značajniji rast primanja može jedino doći iz rasta produktivnosti, boljih rezultata kompanija, njihovih jačih iskoraka na svjetska tržišta. Kazao je da je u tom smislu ključna promjena mindseta ljudi, odnosno to da svi počnemo malo više raditi. 

Velibor Mačkić, posebni savjetnik za ekonomiju predsjednika Republike Hrvatske, je također na pitanja novinara kazao kako ne želi sudjelovati u napuhavanju medijskog balona, no dodao i da se ovdje radi o primjeru startne pogreške. 

"Ne možete raditi izmjene u javnim politikama, a da to u datom trenutku prezentirate PowerPoint slajdom ili da mašete 'evo ga, tu je', kao što je bilo s Planom za oporavak i otpornost. Smatram da su članovi ekonomskog savjeta predsjednika dovoljno ozbiljne osobe da se za takve stvari se zahvale u startu i kažu 'što ste to izračunali' pa ćemo onda pričati što je to osnovica i kakvi su efekti oporezivanja te, u konačni, ono što se uvijek zaboravi - jedan cilj jedan instrument", kazao je Mačkić. 

Na pitanje hoće li Vlada uspjeti izgurati reformu do kraja, Mačkić je kazao kako ne bi spekulirao o tome te da je to samo pitanje broja dignutih ruka u Saboru. 

Komentirajući istu temu, Irena Weber, direktorica HUP-a, novinarima je kazala kako su HUP-u protiv bilo kakvog dodatnog poreznog opterećenja, ali i da su već neko vrijeme ukazivali na problem porezne oaze u nekretninskom sektoru.

"Mi kontinuirano skrećemo pozornost na to da je ova porezna oaza, koja se stvorila u sektoru nekretnina, vrlo loše utjecala i na tržište rada i na sklonost ljudi obrazovanju, čini se i da su eksplodirale cijene nekretnina. Ima cijela serija negativnih efekata koji su zahvatili naše gospodarstvo“, istaknula je Weber. 

 

-- Tekst je nadopunjen izjavama s konferencije Dan velikih planova.