Broj prodanih novina u Hrvatskoj prepolovljen u protekle četiri godine

Hrvatsko tržište dnevnog tiska, poput brojnih drugih u svijetu, i lani je nastavilo, pa čak i ubrzalo svoj višegodišnji pad. Prema najnovijim podacima iz redovitog godišnjeg istraživanja Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN), lani je u Hrvatskoj prodano tek nešto manje od 28 milijuna primjeraka dnevnih "općeinformativnih" novina.

Još 2019. godine prodalo se 53,3 milijuna komada, što znači da je u četiri godine taj broj smanjen za čak 48 posto, odnosno gotovo prepolovljen. Najnovije brojke ukazuju da je lani pad čak i ubrzan. Dok je u 2022. godini broj prodanih dnevnih novina bio za 4,3 milijuna primjeraka manji nego u 2021. godini, prošle je godine taj broj smanjen za gotovo pet milijuna.

Izvještaj AZTN-a pri tome pokazuje kako se relativni odnosi na tržištu nisu promijenili – poredak među najprodavanijim novinama lani je bio isti kao i u 2022. godini. Na vrhu se nalazi dnevnik 24 sata kojeg tiska Styria grupa i koji ima tržišni udio između 30 i 40 posto, ali "uz nastavak trenda pada prodaje". Na drugoj poziciji se nalazi još jedan dnevnik Styria grupe, Večernji list, koji drži tržišni udio između 20 i 30 posto, a taj udio drži "usprkos padu prodane naklade".

Na trećem mjestu je Jutarnji list izdavača Hanza Media grupe koji ima između 10 i 20 posto tržišta, a u istom se rasponu nalazi i drugi dnevnik istog izdavača, Slobodna Dalmacija, koja se nalazi na četvrtoj poziciji. Na petom mjestu po prodaji je Novi list koji izdaje Glas Istre i koji ima udio negdje između pet i deset posto.

Prihodi od oglašavanja i dalje čine glavni izvor financiranja medija i to "neovisno o tome je li riječ o elektroničkim ili tiskanim medijima", navode u AZTN-u. Kroz oglašavanje u dnevnim novinama nakladnici su lani ostvarili 14,9 milijuna eura prihoda, što je tek marginalno utješno za njih jer se barem taj iznos nije smanjivao, odnosno ostao je gotovo jednak kao i u 2022. godini. No uzme li se u obzir lanjska inflacija, realna vrijednost tih prihoda je ipak smanjena.

Interesantno je da najviše prihode od oglašavanja ostvaruje dnevnik Slobodna Dalmacija, dok je na drugom mjestu Jutarnji list. Tek onda slijedi Večernji list koji prodanom nakladom nadmašuje prva dva na listi, a najprodavaniji domaći dnevnik, 24 sata, nalazi se tek na petom mjestu po prihodima od oglašavanja. Na četvrtom mjestu je Novi list, navodi se u izvještaju AZTN-a.

Sukladno tome, Hanza media grupa nadmašuje Styria grupu po prihodima od oglašavanja u dnevnom tisku usprkos tome što njena izdanja imaju nižu prodanu nakladu.

AZTN je u svojem istraživanju obuhvatio i elektroničke publikacije tih izdavača te navodi kako su prihodi od oglašavanja na internetu zajednički za sve nakladnike lani iznosili 20,4 milijuna eura. Agencija ne navodi brojku za 2022. godinu, a ona se ne nalazi ni u lanjskom izvještaju.

No u AZTN-u ipak navode kako najveće prihode od oglašavanja u elektroničkim publikacijama lani bilježi nakladnik 24 sata, i to "uz trend rasta", zatim slijedi Hanza media "uz trend blagog smanjenja" prihoda te Večernji list, također "uz trend blagog smanjenja prihoda u odnosu na 2022. godinu".

Objavljene brojke dodatno potvrđuju nezahvalnu situaciju za domaće medijske izdavače. Nakladnici se već godinama bore sa smanjenim prihodima, a na tržištu se i dalje ne naslućuje nikakav preokret, što znači da će se agonija vjerojatno nastavljati. No kako stvari stoje, uskoro se o njoj više neće moći nigdje čitati.