Sloboda medija i sigurnost novinara nužne ako želimo održati demokraciju

Kako bismo zaštitili demokratsko društvo moramo dozvoliti novinarima da otkrivaju nepravdu, pozivaju čelnike na odgovornost i omogućuju građanima da donose informirane odluke. To je poruka koju je poslalo Vijeća Europe povodom obilježavanja Svjetskog dana slobode medija.

Glavna tajnica Vijeća Europe Marija Pejčinović Burić tako je pozvala države članice da zaštite novinare i medije te upozorila da bez slobodnih i neovisnih medija i novinara demokracija slabi i može propasti.

Posebno je istaknula važnost medija u trenutnim okolnostima održavanja brojnih izbora u Europi i svijetu ove godine. Naime, ističe da upravo mediji osiguranju pristup pluralističkim i pouzdanim informacijama, raznolikim mišljenjima i idejama, što pomaže građanima da donose informirane odluke kada ostvaruju svoja demokratska prava.

"Bez raznovrsnih, slobodnih i neovisnih medija i novinara, prava demokracija slabi i može propasti. Oni su stup demokracije i nikada ne bismo smjeli zaboraviti da je njihova sloboda također i naša", naglasila je Pejčinović Burić putem priopćenja.

No dodala je i da je za ispunjavanje ključne demokratske uloge medija važna sigurnost okruženja u kojem novinari rade. Pejčinović Burić je upozorila da je sloboda medija u Europi i dalje pod stalnim napadom, a to pokazuje i godišnje izvješće Platforme Vijeća Europe za promicanje zaštite novinarstva i sigurnosti novinara.

Prijetnje uključuju nezakonito podmetanje špijunskih softvera i zlonamjerne tužbe protiv novinara, fizičke napade, zastrašivanje, pritvaranje, restriktivno zakonodavstvo, zarobljavanje medija i napade na javne medije. Upravo zato je nužno da države članice Vijeća Europe provedu Preporuku Odbora ministara za zaštitu novinarstva i sigurnost novinara i drugih medijskih aktera i pripreme nacionalne akcijske planove kao dio kampanje Vijeća Europe "Novinari su važni".

U pogledu sve češće prakse zlonamjernih tužbi kojima je cilj uznemiravanje i ušutkavanje novinara, medija i drugih nadzornih dijela, države članice trebale bi usvojiti zakonodavne okvire koji će svima omogućiti da sudjeluju u javnoj raspravi i javnim poslovima sigurno i bez straha.

Novinari izloženi nasilju i pritisku

I UNESCO ističe da su novinari pod pritiskom te često žrtve nasilja, pa čak i smrti. U izvješću su pisali o fizičkim napadima, ozljeđivanju, uhićenjima i uznemiravanju, kao i pravnim radnjama protiv novinara, uključujući tužbe za klevetu i kaznene postupke.

Navode da se novinari koji izvještavaju o pitanjima okoliša suočavaju sa sve većim nasiljem diljem svijeta od državnih i privatnih aktera. Osim toga, navode i da su 44 od tih novinara ubijena između 2009. i 2023. godine.

Više od 70 posto od 905 novinara koje je UN-ova agencija ispitala u 129 zemalja reklo je da su bili napadnuti, izloženi prijetnjama ili pod pritiskom te da se nasilje protiv njih pogoršalo, s 305 napada prijavljenih samo u posljednjih pet godina, prenosi HRT.

Najmanje 749 novinara, skupina novinara i medijskih kuća napadnuto je u 89 zemalja u svim regijama, navodi se u izvješću, pri čemu su državni akteri odgovorni za najmanje polovicu, a privatni za najmanje četvrtinu.

Muškarci su općenito češće napadani, a žene češće digitalno, stoji u izvješću.

Od 44 novinara koji su ubijeni u 15 zemalja dok su izvještavali o pitanjima okoliša, samo je pet slučajeva rezultiralo osudama, navodi se u izvješću. U 19 od 44 ubojstva počinitelji su ostali neidentificirani, a najmanje 24 novinara preživjela su pokušaje ubojstva.