GONG otkriva kako se financiraju dezinformacijski mediji u Hrvatskoj

Alternativni medijski kanali koji šire dezinformacije, odnosno njihovi nakladnici, u većini slučajeva neupisani pravni subjekti u Republici Hrvatskoj, predstavljaju značajno netransparentno financijsko okruženje, proizlazi iz analize koju je provela organizacija GONG. Novo istraživanje ukazuje na to da se ti mediji oslanjaju na prihode ostvarene preko Google oglasa te donacija podržavatelja.

Analiza autora Mateja Mikašinović-Komše rasvijetlila je promišljeni ekonomski model koji, usprkos ograničenim dostupnim podacima o prihodima stečenim putem Google oglasa, volonterskom radu i prilozima čitatelja, održava i podupire digitalni sustav dezinformacija.

Alternativni mediji, koji promoviraju dezinformacije i teorije zavjere dok sebe doživljavaju kao alternativu tradicionalnim izvorima vijesti, značajno su prisutni u Hrvatskoj, osobito na digitalnim platformama.

GONG je za tu analizu izabrao 13 takvih medija iz Hrvatske i regije, fokusirajući se na njihovu ulogu u širenju dezinformacija i teorija zavjere tijekom pandemije COVID-19. Cilj je bio procijeniti njihov model financiranja i prihodovanja. Kombinirajući alate kao što su CrowdTangle i SimilarWeb kako bi se mjerio promet i prikazi oglasa, analiza je istakla važnost Google oglasa za te medije.

Prikaz alternativnih medija s informacijama o njihovim komunikacijskim kanalima | GONG

Primjerice, internetski portal Logično mjesečno ostvaruje 7.167 eura, dok Paraf donosi 420 eura, Epoha 327 eura, Provjeri 281 eura, Novi Svjetski Poredak 91 euro i Flash 27 eura. U usporedbi s mainstream medijima poput Indexa, koji mjesečno putem Google oglasa generira 489.146 eura, prema podacima iz SimilarWeba, najuspješniji među alternativnim medijima je Logično koji ostvaruje otprilike 70 puta manje prihode.

Prikaz mjesečne zarade izdvojenih alternativnih medija s Google oglasima | GONG

Bez obzira na značajno manje prihode u usporedbi s glavnim strujama medija, alternativni mediji svoju snagu crpe iz angažirane publike, volonterskog rada te donacija svojih pristaša koji vjeruju da ti mediji zastupaju istinske vrijednosti.

Takav poslovni model alternativnih medija predstavlja ozbiljnu opasnost ne samo za novinarstvo, već i za opću javnost i njezine interese. Nadalje, on ugrožava demokraciju i temeljne društvene vrijednosti.

Kako piše GONG, alternativni medijski kanali koji šire odvlače građane i građanke iz svjetla pluralističke javne rasprave u tamu osamljenih i zabačenih internetskih kutaka, u kojima nerijetko kruže dezinformacije i teorije zavjera.

Kroz konzumiranje takvih sadržaja, daljnje se produbljuje podjela u društvu i rasprave o bitnim pitanjima, stvarajući situaciju u kojoj postizanje društvenog suglasja postaje nemoguće. Umjesto poticanja razgovora i dijaloga koji bi doprinijeli raznolikim perspektivama, dolazi do erozije povjerenja prema drugim građanima, institucijama i medijima. Odbija se mogućnost konstruktivne razmjene sa "suprotnom stranom", a prevladava uvjerenje da se ne može vjerovati u odluke i namjere kolektivnosti, što ozbiljno potkopava temelje održive demokracije i njezino zdravlje, zaključuje autor analize.