Index.hr je najčitaniji portal u Hrvatskoj, ali uz interesantnu činjenicu da mu istovremeno najviše ljudi ne vjeruje. Prema istraživanju koje je proveo Reuters Institute, portalu index.hr barem jednom tjedno pristupi 51 posto građana, a barem tri puta tjedno njih 33 posto. Po oba pokazatelja index.hr je na samom vrhu ljestvice domaćih portala.
No istraživanje Reutersova instituta, provedeno u sklopu redovne godišnje publikacije o globalnom tržištu digitalnih medija, pokazalo je i da je među anketiranima čak 30 posto njih koji su izjavili da Indexu ne vjeruju. Po tome je ovaj portal također zasjeo na vrh jačih domaćih medija.
Među nacionalnim medijskim brendovima najviše se, generalno, vjeruje vijestima Nove TV, RTL-a i Otvorenog radija, pokazuju podaci iz ankete. Otprilike jednaku razinu povjerenja građani imaju i u regionalne i lokalne novine.
Sveukupno, udio anketiranih koji "vjeruju većini medija većinu vremena" je od 2017. godine do danas pao s 39 na 34 posto. Tom razinom povjerenja Hrvatska se nalazi na 31. mjestu među 46 država za koje se navode podaci u istraživanju. Hrvatska se tu nalazi u društvu država poput Italije, Turske i Španjolske.
Pad povjerenja prema medijima dolazi paralelno s općim trendom pada informiranja među građanima. Udjeli građana koji se informiraju na bilo kojem tipu medija u konstantnom je padu barem posljednjih šest godina za koje se navode podaci u publikaciji Reutersova instituta.
Pad informiranja
Primjerice, prije šest godina udio građana koji su se informirali na internetu – uključujući društvene mreže – bio je 91 posto. Sada ih se iz digitalnih medija informira 81 posto. Udio stanovnika koji su informacije dobivali s televizije u istom je razdoblju pao sa 79 na 62 posto, a onih koji su se informirali iz tiskanih medija s 43 na 22 posto. Čak je i udio onih koji se informiraju isključivo putem društvenih mreža smanjen, s 56 posto na 52 posto.
Nakon Indexa, na internetu najširi doseg ima digitalno izdanje novina 24 sata kojem barem jednom tjedno pristupi 46 posto građana, a slijedi Dnevnik, portal Nove TV, s dosegom od 34 posto.
Među tradicionalnim medijima – televiziji, radiju i tisku – najširi doseg imaju vijesti Nove TV koje barem jednom tjedno vidi polovica građana. Pri samom vrhu tradicionalnih medija su i preostale dvije domaće nacionalne televizijske kuće. HRT ima doseg od 46 posto, a vijesti RTL televizije 44 posto.
Nakon televizija slijedi tiskano izdanje dnevnika 24 sata s dosegom od 31 posto, dok Jutarnji list ima doseg od 19, a Večernji 15 posto.
"Hrvatski izdavači se i dalje bore s posljedicama COVID-a, s obzirom na njihovu znatnu ovisnost o prihodima od oglašavanja", piše sveučilišna profesorica Zrinjka Peruško u komentaru hrvatskog medijskog tržišta. "Dok je opće tržište oglašavanja lani blago poraslo, s 200 milijuna eura u 2021. na 239 milijuna eura u 2022. godini, od toga je 110 milijuna eura bilo odvojeno za online oglašavanje, što je 21 posto više u 2022. godini, a predviđa se i daljnji rast od 12 posto u 2023. godini", objašnjava.
Anketa provedena među dvije tisuće građana pokazala je i drugi ključni problem opstanka hrvatskih medija. Samo osam posto građana plaća pretplate za online medije, po čemu smo na samom začelju među državama za koje se navode podaci. Najviši udio građana koji plaćaju za pristup vijestima na digitalnim medijima je u skandinavskim zemljama: u Norveškoj njih 39 posto, u Švedskoj 33 posto, a u Finskoj 21 posto.
Nizak udio građana koji plaćaju za digitalne medije nije samo hrvatska boljka. U Njemačkoj ih je tek 11 posto, u Italiji 12 posto, a u Velikoj Britaniji i Japanu po devet posto. Prosjek na razvijenim tržištima kreće se oko 17 posto, pokazuju brojke iz izvještaja objavljenog u srijedu.
.webp){kind=icon}
