Index.hr i dalje najposjećeniji domaći portal kojem istovremeno najviše ljudi ne vjeruje

Index.hr i dalje ostaje najposjećeniji domaći portal s interesantnim paradoksom da je istovremeno i portal kojem najviše ljudi ne vjeruje, barem kad se radi o vodećim domaćim medijima. Podaci iz nedavno objavljenog izvještaja o digitalnim medijima "Digital News Report 2024" pokazuju kako 52 posto hrvatskih građana barem jednom tjedno posjećuje Index.hr, čime je zadržao dugogodišnju dominaciju i vodeću poziciju.

Na drugom mjestu po posjećenosti nalazi se portal 24sata.hr s udjelom od 42 posto, a na trećem Dnevnik.hr, informativni portal Nove TV, s udjelom od 35 posto. Spomenuti podaci temelje se na anketi provedenoj među dvije tisuće hrvatskih građana, napominje se u izvještaju koji svake godine pripremaju Sveučilište u Oxfordu i Reutersov institut za novinarstvo.

Pitanja o vjerodostojnosti pojedinih medija pokazala su kako 29 posto ljudi izjavljuje da Indexu ne vjeruje, 25 posto ih je neodlučnih, a 46 posto kaže kako tom portalu vjeruje. Slična slika je i s drugim po popularnosti, portalom 24sata, kojem ne vjeruje 26 posto ljudi, a vjeruje njih 46 posto.

Od velikih medija najveće povjerenje hrvatskih građana imaju NovaTV i RTL News kojima vjeruje više od 60 posto ljudi, dok je udio ljudi koji im ne vjeruju 15 ili manje posto. Autori izvještaja upozoravaju kako su vjerodostojnost ispitivali samo za 15 vodećih medija te to treba imati na umu kad se uspoređuju podaci.

Izvještaj o digitalnim medijima prvi put je objavljen 2012. godine, a podaci za hrvatsko tržište prvi put su uključeni pet godina kasnije. Usporedba današnjeg stanja s onim otprije sedam godina potvrđuje neke opće trendove koji su prisutni i na širem medijskom tržištu.

Za početak, posjećenost medija je sve manja. Index.hr je tu još i svojevrstan izuzetak jer mu je publika ostala prilično vjerna. Među internetskim portalima on se na samom vrhu nalazio i 2017. godine kad mu je udio u posjećenosti bio 55 posto, pa stoga pad na ovogodišnjih 52 posto i ne izgleda tako loše. Već na drugom mjestu negativan je trend puno vidljiviji.

Kao i ove godine, među portalima se 2017. na drugom mjestu nalazio portal 24sata.hr, ali dok je tada on imao udio samo za postotak niži od Indexa, dakle 54 posto, ove godine je on bitno nižih 42 posto. Digitalnom izdanju Jutarnjeg lista ove godine barem jednom tjedno pristupa 34 posto anketiranih, a 2017. je to bilo 46 posto, a udio Večernjeg je u istom razdoblju pao s 32 na 26 posto.

I drugi portali bilježe slične padove, čak i kad se radi o onima kojima ljudi poklanjaju više povjerenja, a trend nije zaobišao niti druge tipove medija. Među televizijskim, radijskim i tiskanim medijima ove godine najvišu posjećenost, što znači barem jedno pristupanje tjedno, ima informativni program Nove TV s udjelom od 49 posto. Nakon njih slijedi državna radiotelevizija s 46 posto udjela, te informativni program RTL televizije s 43 posto.

Prije sedam godina NovaTV je imala udio od čak 64 posto, RTL televizija od 60 posto, a HRT od 58 posto. Pad popularnosti tiska može se vidjeti iz podataka o najčitanijim dnevnicima. Tako je 24 sata 2017. godine barem jednom tjedno čitalo 39 posto građana, a ove godine je to 29 posto. Udio Jutarnjeg lista je pao s 30 na 19 posto, a Večernjeg s 22 na 15 posto.

Padajući trend posjećenosti medija tu i tamo razbijaju pojedini izuzeci, no njihov rast je relativno malen, što znači da potrošači ne mijenjaju jedan medij s drugim kojem više vjeruju. Primjerice, udio ljudi koji čitaju portal Telegram je od 2017. do 2024. godine porastao s 15 na 18 posto, udio online izdanja Slobodne Dalmacije s 14 na 15 posto, a portala Direktno.hr s 11 na 14 posto.

Navedene brojke samo su dodatna potvrda općeg trenda sve manje posjećenosti informativnih medija. U izvještaju se navodi kako je digitalnim izvorima, što uključuje portale i društvene medije, za redovito informiranje 2017. godine pristupalo 91 posto ljudi da bi do ove godine taj udio pao na 80 posto. Slično se desilo i s drugim vrstama medija: posjećenost televizije je pala sa 79 na 63 posto, isključivo društvenih medija s 56 na 47 posto, a tiskanih medija s 43 na samo 20 posto.

Dio trenda vjerojatno se može pripisati općem padu povjerenja u medije. Dok je 2017. godine 39 posto hrvatskih građana izjavljivalo kako ima povjerenje u medije, ove je godine to 32 posto, navodi se u izvještaju. Te su brojke u skladu i s drugim podacima o niskom povjerenju u medije u Hrvatskoj poput onih iz Eurobarometra objavljenih krajem prošle godine. U toj anketi je 37 posto građana izjavilo kako vjeruje medijima, a 60 posto njih kako ne.

Loše vijesti za domaće izdavače ne prestaju s padom posjećenosti. Brojka građana koji plaćaju za internetsku pretplatu gotovo da se nije promijenila u posljednjih sedam godina. U izvještaju iz 2017. udio građana koji su plaćali za informiranje na internetu bio je osam posto, a ove godine ih je devet posto.

Time se Hrvatska nalazi među državama s najnižim udjelom onih koji plaćaju digitalnu pretplatu za informativni medij. Interesantno je kako u ovom potrošačkom segmentu ne vrijedi baš u potpunosti tradicionalna podjela da su građani iz bogatijih država spremniji platiti pretplatu.

Primjerice, u Velikoj Britaniji je samo osam posto onih koji plaćaju pretplatu na digitalni medij, a u Japanu ih je devet posto, kao i kod nas. Italija i Francuska su također blizu s udjelima od 10, odnosno 11 posto, a niti Njemačka nije daleko jer u njoj 13 posto građana ima pretplatu na digitalni medij. U samom vrhu su ipak nordijske zemlje gdje se udio uglavnom kreće od 20 posto naviše, odnosno sve do čak 40 posto u Norveškoj.

Autori izvještaja navode kako je model naplate "bio jedna od rijetkih svijetlih točaka u nekim od bogatijih država u našoj anketi gdje izdavači još uvijek imaju snažnu izravnu vezu sa svojim čitateljima, no nije uspio profunkcionirati drugdje". Dodaju kako proteklih godina nije bilo previše promjena u udjelima čitatelja koji plaćaju pretplatu za informativne medije.

Dodatni neugodan podatak za izdavače do kojeg su došli autori izvještaja detaljnijim anketiranjem u pojedinim državama je to da pretplatnici uglavnom ne plaćaju punu cijenu pretplate nego ih je većina na nekom modelu s popustom. Udio takvih se kreće od čak 78 posto u Poljskoj do 21 posto u Francuskoj s time da su opet potrošači u nordijskim državama skloniji plaćati punu cijenu pretplate.

Najnoviji izvještaj o digitalnim medijima pokazuje kako za informativnu medijsku industriju izazovno razdoblje i dalje traje. Pitanja vjerodostojnosti i prelaska na digitalne kanale već su dulje vrijeme na samom vrhu briga za izdavače. A da će se izazovi svakako nastaviti svjedoči i činjenica da do ovog trenutka umjetnu inteligenciju nismo ni spomenuli.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar