Europski parlament stao u zaštitu novinara i medijskih kuća

U kontekstu rastućih prijetnji slobodi medija i održivosti medijskog sektora, zastupnici EU-a su u utorak donijeli stajalište o propisu koji će ojačati transparentnost i neovisnost medija u EU-u.

Svojim stajalištem o Europskom aktu o slobodi medija, koje je prihvaćeno s 448 glasova za, 102 protiv i 75 suzdržanih, Parlament želi obvezati države članice da osiguraju medijski pluralizam i zaštite medije od državnog, političkog, gospodarskog ili privatnog upletanja.

Zastupnici žele zabraniti sve oblike upletanja u uredničke odluke medijskih kuća te spriječiti vanjski pritisak na novinare, primjerice prisiljavanje novinara na otkrivanje izvora, pristupanje šifriranim sadržajima na njihovim uređajima ili njihovo nadziranje špijunskim softverom. Prema njihovu mišljenju, upotreba špijunskog softvera bila bi opravdana samo u krajnjoj nuždi, o čemu bi se odlučivalo od slučaja do slučaja, te ako je naloži neovisno pravosudno tijelo u okviru istrage teških zločina, npr. terorizma ili krijumčarenja ljudi.

Mjere zaštite

Kako bi ocijenio njihovu neovisnost, Parlament želi obvezati sve medije, uključujući mikropoduzeća, na objavu informacija o vlasničkoj strukturi. Zastupnici također žele da mediji, uključujući internetske platforme i tražilice, prijavljuju sredstva koja su uprihodili od državnog oglašavanja te državnu financijsku potporu. Time su obuhvaćena i sredstva iz zemalja koje nisu članice EU-a.

Kako odluke vrlo velikih internetskih platformi o moderiranju sadržaja ne bi negativno utjecale na slobodu medija, zastupnici traže uspostavu mehanizma za upravljanje nalozima za uklanjanje sadržaja. Naime, smatraju da bi platforme prvo trebale obraditi naloge kako bi razlikovale neovisne medije od izvora koji nisu neovisni. Medije bi zatim trebalo obavijestiti o namjeri platforme da ukloni ili ograniči njihov sadržaj s rokom od 24 sata za odgovor. Ako nakon isteka tog roka platforma i dalje smatra da medijski sadržaj ne zadovoljava njezine uvjete, može ga ukloniti, ograničiti ili slučaj uputiti nacionalnom regulatoru na donošenje konačne odluke bez odgađanja. No ako medij koji nudi sadržaj smatra da odluka platforme nije utemeljena i da se njome potkopava sloboda medija, ima pravo slučaj prijaviti tijelu zaduženom za izvansudsko rješavanje sporova (posrednik, ombudsman, odbor za žalbe…).

Bloomberg Adria

"Ne smijemo zanemariti zabrinjavajuće stanje slobode medija diljem svijeta, jer to je trend koji utječe i na Europu", izjavila je izvjestiteljica Sabine Verheyen (EPP, Njemačka) uoči glasovanja. Naglasila je da mediji "nisu bilo kakva djelatnost". "Osim gospodarske dimenzije, mediji doprinose obrazovanju, kulturnom razvoju i uključivosti u društvu. Uz pomoć njih štite se temeljna prava kao što su sloboda izražavanja i pristup informacijama." Izvjestiteljica je istaknula da su zastupnici europskim Aktom o slobodi medija postigli "važnu zakonodavnu prekretnicu za očuvanje raznolikosti i slobode našeg medijskog okruženja i naših novinara te poduzeli važan korak u zaštiti naših demokracija".

Također, države članice dužne su osigurati da javni mediji raspolažu odgovarajućim, održivim i predvidljivim financijskim sredstvima dodijeljenima kroz višegodišnje proračune, kažu zastupnici.

Kako bi se osiguralo da medijske kuće ne postanu ovisne o državnom oglašavanju, predlažu ograničenje sredstava koja se dodjeljuju pojedinoj medijskoj kući, internetskoj platformi ili tražilici u svrhe javnog oglašavanja na 15  posto ukupne svote koju je neko tijelo u državi članici odvojilo za oglašavanje. Usto zahtijevaju da kriteriji za raspodjelu javnih sredstava budu javno dostupni.

Sada kada je Parlament usvojio svoje stajalište mogu započeti pregovori s Vijećem (koje je svoje stajalište usuglasilo u lipnju 2023.) o konačnoj verziji Akta.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar