Šaravanja: 'Nikako da rješimo sporu birokraciju, a vrijeme je novac'

Regionalni razvoj jedna je od najvažnijih smjernica Europske unije (EU) koja kroz kohezijsku politiku čak trećinu svoga proračuna izdvaja za razvoj svojih slabije razvijenih regija.

No Bloomberg Adrijin voditelj analiza makroekonomije i tržišta kapitala Ivan Odrčić smatra kako Hrvatska nije u potpunosti iskoristila potencijal EU-ovih fondova za smanjenje razlika među regijama, iako je BDP per capita unazad 10 godina rastao, ali najviše zbog iseljavanja.

"Primjetan je raskorak između urbanih i ruralnih područja, ruralna i dalje zaostaju po mnogim socioekonomskim pokazateljima, a fondovi su često fokusirani na (...) razvijene regije, dok su manje razvijene ostale marginalizirane", smatra Odrčić.

Pokazuju to i županijski indeksi razvijenosti koje su sastavili stručnjaci iz Hrvatske gospodarske komore na čelu s glavnim ekonomistom Goranom Šaravanjom.

Indeks se sastoji od 46 indikatora podijeljenih u deset područja kako bi se ocijenili strukturni faktore, faktore efikasnosti te inovativnosti, a njegova je svrha ukazati na područja gdje bi pojedine županije ograničen politički i financijski kapital trebale uložiti ne bi li unaprijedile uvjete poslovanja i života.

Kao glavni problem nejednakosti Odrčić ističe administraciju i nedostatak kapaciteta i znanja za apsorpciju fondova, pa je to dodatno otežalo ravnomjernu distribuciju sredstava. Iako je Hrvatska imala na raspolaganju više od 11 milijardi eura iz EU-ovih fondova za razdoblje od 2014. do 2020. godine, značajan dio sredstava ostao je neiskorišten zbog složenih administrativnih procedura.

Problemi i rješenja

Puno se govori o nedostatku radne snage, ali to nije jedini problem, čulo se na Bloomberg Adrijinoj konferenciji Next Level Hrvatska – regionalni razvoj.

Problemi su na strukturnoj razini, poput loše infrastrukture i nedostatka investicija, što značajno koči razvoj. "Mladi i kvalificirani radnici napuštaju manje razvijene regije zbog manje prilika, što dodatno pogoršava situaciju", dodaje Odrčić.

Unatoč svim problemima, potencijala ne manjka. Najveći je u razvoju održivih energetskih rješenja i zelenih tehnologija, "no ne iskorištava se dovoljno", smatra naš analitičar.

Kapaciteti za obnovljivim izvorima energije su najveći u Dalmaciji. "Imaju sve predispozicije, ali pitanje je kako ubrzati proces donošenja odluka. (...) Nedostaje svijest da je vrijeme novac, da odluku treba što prije odobriti", kritičan je Šaravanja. Ne zna se, ističe, tko je nadležan, investitori čekaju.

A EBRD kaže da je potencijal pučinskog vjetra u Hrvatskoj na 25 gigavata (GW), što znači u samom vrhu zemalja kod sektora obnovljive energije, ali trenutno ukupna proizvodnja energije vjetra je svega jedan GW. "Porazno da Hrvatska ima dva puta veći solarni kapacitet od Slovenije, a ona trenutno proizvodi dva puta više energije iz tog izvora", dodao je Odrčić.

Zaključno, razvoj održive energije i zelene tehnologije možda ne doprinosi previše regionalno, ali bitno pomaže na nacionalnoj razini.