Infrastrukturni projekti ključni za regionalni razvoj, fondovi EU-a promijenili sliku Hrvatske

Koliko je regionalni razvoj važan pokazuje činjenica da Europska unija (EU) kroz kohezijsku politiku izdvaja čak trećinu proračuna za razvoj slabije razvijenih regija u EU-u. Prometna infrastruktura, škole, bolnice, kompanije i razvoj industrije, sve su to važni segmenti koji utječu na razvoj pojedinih regija.

Grad Zagreb s još nekim dijelovima Hrvatske po pitanju razvoja iskače u odnosu na ostatak zemlje, a kako smanjiti regionalnih disparitet i potaknuti ravnomjerni gospodarski razvoj Hrvatske bila je jedna od glavnih tema na konferenciji Bloomberg Adrije "Next Level Hrvatska – Regionalni razvoj".

Ministar regionalnog razvoja Šime Erlić i ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan, u tom su smislu naglasak stavili na važnost digitalizacije, infrastrukturna ulaganja i pravedne porezne politike kako bi se osigurala održiva budućnost za sve građane.

Ministar Habijan, koji je iz gospodarstva prešao u pravosuđe, upravu i digitalnu transformaciju, poseban je naglasak u razvoju stavio na digitalnu transformaciju koja je po njemu, uz administrativna rasterećenja, ključna za poboljšanje gospodarske klime.

"Digitalizacija nije samo skeniranje papira. Moramo promijeniti način razmišljanja i bolje koristiti mreže. Pozivam gospodarstvenike i IT sektor da nam kažu što im predstavlja izazov i kako im možemo pomoći", izjavio je Habijan.

Damir Habijan, Šime Erlić i Marko Perožić | Bloomberg Adria

Ne možemo pobjeći od toga da su razlike u regionalnom razvoju u Hrvatskoj vrlo izražene. Dok su neke regije, poput Istre i Zagorja, ekonomski razvijene, druge, kao što su Lika i Slavonija, zaostaju u gospodarskom rastu i kvaliteti života. U tom smislu je ministar Erlić naglasio kako je za razvoj tih regija ključno razvijati bolju povezanost te osigurati jednake uvjete za život kroz ulaganja u vrtiće, škole, bolnice i gospodarske inicijative.

A s obzirom na to da se Zagreb ipak izdvaja od ostatka Hrvatske po pitanju razvoja, Erlić je kazao kako glavni grad ne treba gledati kao negativca jer bez Zagreba nema razvoja ostalih dijelova Hrvatske.

"Zagreb je u regionalnom razvoju pokretač gospodarskog i društvenog razvoja Hrvatske te njegov razvoj pozitivno utječe na ostatak zemlje", rekao je Erlić.

Neiskorištenost europskih novaca

No, kako bi se smanjile razlike među regijama, Hrvatska nije u potpunosti iskoristila potencijal EU-ovih fondova, smatra Bloomberg Adrijin voditelj analiza makroekonomije i tržišta kapitala Ivan Odrčić.

"Primjetan je raskorak između urbanih i ruralnih područja, ruralna i dalje zaostaju po mnogim socioekonomskim pokazateljima, a fondovi su često fokusirani na (...) razvijene regije, dok su manje razvijene ostale marginalizirane", smatra Odrčić.

Pokazuju to i županijski indeksi razvijenosti koje su sastavili stručnjaci iz Hrvatske gospodarske komore na čelu s glavnim ekonomistom Goranom Šaravanjom.

Ivan Odrčić, Goran Šaravanja i Ivan Vrdoljak | Bloomberg Adria

Indeks se sastoji od 46 indikatora podijeljenih u deset područja kako bi se ocijenili strukturni faktore, faktore efikasnosti te inovativnosti, a njegova je svrha ukazati na područja gdje bi pojedine županije ograničen politički i financijski kapital trebale uložiti ne bi li unaprijedile uvjete poslovanja i života.

Ipak, Dragan Jelić, ravnatelj SAFU-a, istaknuo je da su fondovi su promijenili regionalnu sliku Hrvatske bez obzira na političke stranke te dodao da privatnici sve više i bolje koriste sredstva. Naveo je nekoliko primjera uspješnog povlačenja EU-ovih sredstava koja su značajno izmijenila regionalnu sliku Hrvatske.

"Pelješki most je projekt koji je najviše promijenio regionalnu sliku Hrvatske. Riješili smo logističke probleme i poboljšali povezanost. Mali projekti su također bitni, poput rekonstrukcije luke koja je smanjila gužve i omogućila veće trajekte. Zdravstvo je također napredovalo, primjerice brze brodice koje prevoze ljude s otoka do bolnica. Puno je tu i projekata u mojoj rodnoj Slavoniji“, kazao je Jelić.

Kompanije imaju ulogu u regionalnom razvoju

No, regionalnom razvoju snažno doprinose i brojne kompanije. Osim investicijama, razvojem i ponudom poslova, Ivan Čulo, predsjednik uprave Hrvatske pošte, istaknuo je ulogu Hrvatske pošte u stvaranju povezanosti s udaljenim dijelovima Hrvatske te u tom smislu smatra da njegova kompanija ima posebnu ulogu u društvu.

"Smatramo da je mreža važna za regionalni razvoj, a u mnogim mjestima je upravo Hrvatska pošta mjesto gdje stanovnici mogu obaviti određene usluge", istaknuo je Čulo te dodao da je plan za budućnost dodatno optimizirati tu mrežu.

Ivan Čulo, Marko Ćosić i Nataša Mikuš Žigman | Bloomberg Adria

I Nataša Mikuš Žigman, direktorica sektora poslovne održivosti i zelene transformacije Podravke, ističe da Podravka u regionalnom razvoju doprinosi investiranjem, ali i radom s lokalnom zajednicom, brigom o okolišu i okolišnom upravljanju.

No, osim doprinosa regionalnom razvoju, predstavnici kompanija su se na konferenciji dotaknuli i problema nedostatka radne snage. Nedostatak radne snage postala neizbježna tema jer gotovo da nema kompanije koja se ne bori s ovim pitanjem. Podaci pokazuju da je trenutno svaki 15. zaposlenik stranac, a ta bi brojka u narednim godinama trebala dodatno ići u korist stranih radnika.

Marko Ćosić, predsjednik uprave Đuro Đakovića, potvrdio je kako i njegova kompanija ima problem s pronalaskom radne snage, strane radnike ne vidi kao dobro rješenje.

"Ne možemo jednostavno reći da je strani radnik jednako dobar i da će jednako dobro zamijeniti domaćeg radnika. Primjerice, kada je naša kompanija bila pred bankrotom, radnici su zaslužni za to što je došao strateški investitor. To u slučaju stranih radnika ne bi bilo tako", kazao je Ćosić te dodao kako se nada da će se zbog sve povoljnije klime naši radnici iz inozemstva vratiti doma.

S obzirom na to da turizam u Hrvatskoj ima važnu ulogu, na konferenciji se otvorilo pitanje brendira li se hrvatski turizam na ispravni način? Deklarativno, želimo kvalitetu i održivost, ali u stvarnosti imamo masovni turizam.

"Imamo sreću da smo popularni, ali ima i jedna neugodna činjenica – trenutno smo najopterećenija destinacija, uz Maltu", rekao je marketinški stručnjak Božo Skoko.

Božo Skoko | Bloomberg Adria

Naglasio je kako nešto moramo mijenjati, a za to postoje dva načina: da produžimo sezonu ili da ljude s mora odvedemo na kontinent.

Pri tome ističe da je Hrvatska tek sada osvještava mogućnost kontinentalnog turizma.

A Zagreb je u tome ponovo pokazao stručnost i sposobnost na europskoj razini. Projekt Turističke zajednice Zagrebačke županije InterWine koji spaja kulturnu baštinu i enoturizam odabran je između šest uspješnih projekata od ukupno 73 prijavljenih na natječaj prekogranične suradnje Interrega Slovenija–Hrvatska.

Inovativni turistički proizvod razvijat će se participativnim pristupom koji uključuje lokalne zajednice i ključne dionike iz Hrvatske i Slovenije, a ovaj uspjeh predstavlja veliki korak naprijed za Turističku zajednicu Zagrebačke županije.