Domaće radnike je teško zadržati, a strani im nisu adekvatna zamjena

Nedostatak radne snage jedna je od ključnih briga vodećih domaćih kompanija. Čak i uz podizanje plaća, teško ih je zadržati, dok se strani radnici ipak ne pokazuju kao najbolja opcija za njihovu zamjenu.

Zaključili su to sudionici panela Strategije i regije: poslovni modeli – superjunaci razvoja koji je održan u sklopu konferencije Next Level Hrvatska – regionalni razvoj koja je održana u organizaciji Bloomberg Adrije.

Podaci pokazuju da je trenutno svaki 15. zaposlenik stranac, a ta bi brojka u narednim godinama trebala dodatno ići u korist stranih radnika. Nataša Mikuš Žigman, direktorica sektora poslovne održivosti i zelene transformacije Podravke, istaknula je da kod njih trenutno radi oko 160 stranih radnika te su u tome nešto ispod prosjeka Hrvatske po pitanju zaposlenosti stranih radnika, ali je dodala da manji broj domaćih radnika svakako povećava potrebu za strancima.

"Izazov radne snage zaista postaje jedan od ključnih izazova za kompanije te postaje jedan od ključnih problema na razini Europske unije", kazala je Mikuš Žigman.

Marko Ćosić, predsjednik uprave Đuro Đakovića, složio se s time da postoji problem s radnom snagom u Hrvatskoj. No naglasio je da iako imaju problem s pronalaskom radne snage, strane radnike ne vidi kao dobro rješenje.

Marko Ćosić, Nataša Mikuš Žigman i Ivan Vrdoljak | Bloomberg Adria

"Ne možemo jednostavno reći da je strani radnik jednako dobar i da će jednako dobro zamijeniti domaćeg radnika. Primjerice, kada je naša kompanija bila pred bankrotom, radnici su zaslužni za to što je došao strateški investitor. To u slučaju stranih radnika ne bi bilo tako", kazao je Ćosić te dodao kako se nada da će se zbog sve povoljnije klime naši radnici iz inozemstva vratiti doma.

S time da strani radnici nisu kao domaći slaže se i Ivan Čulo, predsjednik uprave  Hrvatske pošte.

"Morali smo se okrenuti stranoj radnoj snazi, iako se to nažalost nije pokazalo dobrim potezom. Ne možemo reći da oni rade jednako kvalitetno kao domaći ljudi. Produktivnost nije najbolja i borimo se s time te se nadamo da ćemo izdržati bez dodatnih zapošljavanja stranih radnika", kaže Čulo. 

Ipak, ističe da se ponosi time što neki ljudi kod njih rade po 20 do 30 godina, a kako bi zadržali ljude, pokrenuli su procese nagrade za odanost.  

A upravo sve te kompanije imaju jednu od ključnih uloga u razvoju regionalnog razvoja, pa je Čulo istaknuo da je Hrvatska pošta ostala jedina ozbiljna mreža u cijeloj Hrvatskoj koja, posebno iz perspektive udaljenih sela, otoka i mjesta, ima posebnu ulogu u društvu. 

Ivan Čulo, Marko Ćosić i Nataša Mikuš Žigman | Bloomberg Adria

"Smatramo da je mreža važna za regionalni razvoj, a u mnogim mjestima je upravo Hrvatska pošta mjesto gdje stanovnici mogu obaviti određene usluge", istaknuo je Čulo te dodao da je plan za budućnost dodatno optimizirati tu mrežu. 

Kada je u pitanju uloga Podravke u regionalnom razvoju, Mikuš Žigman ističe da mu doprinosi investiranjem, ali i da puno radi s lokalnom zajednicom, brine o okolišu i okolišnom upravljanju. 

I financijske institucije imaju važnu ulogu u razvoju. Nikola Mikša, član uprave OTP banke zadužen za sektor financija, istaknuo je konkretne primjere investicija koje OTP podržava. Među njima su obnovljivi izvori energije, razvoj infrastrukture, financiranje postrojenja i slično, a kod podržavanja investicija sve važniju ulogu im igra ESG. 
Istaknuo je i kako je njihova specifičnost to što su nastali iz manjih banaka, pa imaju posebno razumijevanje za specifičnosti pojedinih regija i poslovnih djelatnosti u njima. 

Alan Herjavec, član Uprave HBOR-a, istaknuo je kako su oni od svog osnutka orijentirani na financiranje projekata koji doprinose gospodarskom i socioregionalnim razvoju. 

"Imamo posebne programe za financiranje hrvatskih regija, imamo mogućnosti financiranja infrastrukturnih projekata, jamstva za sredstva NPO-a. Osim toga, imamo i sedam područnih ureda te tu mrežu jačamo i razvijamo te imamo instrumente koji nam omogućuju da podržimo projekte koji nisu odmah profitabilni, ali pridonose poboljšanju života neke zajednice", zaključio je Herjavec.  

Nikola Mikša i Alan Herjavec | Bloomberg Adria