Regionalni razvoj jedna je od najvažnijih smjernica Europske unije (EU), koja kroz kohezijsku politiku, čak trećinu svoga proračuna izdvaja za razvoj slabije razvijenih regija u EU-u. Politika ravnomjernog regionalnog razvoja u Hrvatskoj podrazumijeva planiranje, provođenje i koordinaciju aktivnosti regionalne razvojne politike i uspostave cjelovitog sustava programiranja, upravljanja i financiranja regionalnog razvoja.
A regionalni BDP pokazatelj je proizvodnje regije i stoga se može primjenjivati za mjerenje i uspoređivanje stupnja gospodarske aktivnosti različitih regija. Ipak, regionalni BDP nije mjerilo regionalnog blagostanja ili regionalnog dohotka.
Podaci Državnog zavoda za statistiku nemalo kasne, pa su posljednji službeno dostupni za 2021. godinu, iako su objavljeni u veljači 2024. godine. Napomenimo i kako su podaci napravljeni na temelju popisa stanovništva iz 2011. godine, te kako je primjetan pad u pandemijskoj godini, inače je BDP po stanovniku u ulaznoj putanji.
Čitaj više
Što bi Hrvatska bez europske kohezijske politike?
Zahvaljujući kohezijskoj politici EU-a hrvatski BDP do kraja 2030. bit će veći do osam posto no što bi bio bez tih novaca.
29.03.2024
Ministarstvo ulaže više od pet milijuna eura za razvoj Ravnih kotara, Bukovice i Neretvanske doline
Cilj je postizanje gospodarskog razvoja, poboljšanja kvalitete života i sprječavanja daljnjeg iseljavanja.
13.03.2024
Dalmacija - turizam je dobar, ali gospodarski potencijal leži i drugdje
Jedna od teškoća je što je Hrvatska poslovno prilično centralizirana i u Zagrebu se puno lakše posluje.
22.09.2023
Hrvatskoj iz kohezijske politike EU-a devet milijardi eura
Veliki dio novca ide i na razvijanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora.
24.08.2022
Naravno, moramo uzeti u obzir i odseljene stanovnike, pa su ti podaci samo smjernica, a ne realno stanje razvijenosti regije. No trendovi su jasni.
Do kraja 2021., Hrvatska je izbrusila svoje vještine u korištenju EU-ovih fondova. Iz europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESIF) za razdoblje od 2014. do 2020. Hrvatskoj je na raspolaganju bilo ukupno 10,73 milijardi eura, a ugovorili smo projekte u vrijednosti od 13,40 milijardi eura, odnosno 124,91 posto dodijeljenih sredstava. U novom razdoblju od 2021. do 2027. omotnica proračuna Europske unije najveća je do sada te iznosi 1.824,3 bilijuna eura, a za Hrvatsku je na raspolaganju više od 25 milijardi eura. Naravno, četiri su temeljna EU-ova izvora – Kohezijski fond (KF), Europski socijalni fond plus (ESF+), Fond za pravednu tranziciju (FPT) i Europski fond za regionalni razvoj (EFRR).
Zamašnjak bi trebali biti veliki infrastrukturni projekti, poput primjerice Pelješkog mosta koji bi trebali osnažiti ekonomske potencijale Hrvatske. Most će jug Hrvatske učiniti pristupačnijim i tako posebice povećati konkurentnost gospodarstva Dubrovačko-neretvanske županije. Važnost Pelješkog mosta vidi se i u tome što je njegovu izgradnju pretežito financirala Europska unija te su ga izgradila kineska poduzeća uz nadzor hrvatskih institucija i stručnjaka.
Također, povezivanje osnovne mreže prometne infrastrukture s transeuropskim mrežama i koridorima jedan je od osnovnih ciljeva i važan preduvjet za ravnomjeran razvoj svih članica EU-a. Stoga je za Hrvatsku od iznimne važnosti razvoj TEN-T mreže (Transeuropean Network-Transport), tako da smo danas uključeni na četiri prometna koridora EU-a, što potvrđuje vrijednost geoprometnog položaja Hrvatske i otvara nam mogućnosti daljnjih ulaganja i razvoja cjelokupnog prometnog sustava. Položaj na TEN-T mreži otvara nam vrata za EU-ovo financiranje i onih dijelova Hrvatske koji dosad nisu bili tako zastupljeni. Prošlogodišnjim proširenjem TEN-T mreže konačno su Split, Dalmacija i Slavonija, ali i dio pruga kroz Istru i Podravinu kroz Sveobuhvatnu mrežu cestovno i željeznički postali prepoznati i sada se nalaze na Osnovnoj mreži EU-ove prometne karte.
Europska komisija
Uz promet, cvale su i luke. Luka Rijeka ima ambiciozan plan da joj za 10 godina kapacitet bude dvostruko veći od Trsta i Kopra zajedno.
"Sad je projekt došao u fazu kada će se na njemu intenzivno raditi. Ostale sjevernojadranske luke nemaju u planu tako značajan iskorak u kontejnerskom dijelu za povećanje kapaciteta. Moramo kontinuirano povećavati kapacitete kako bismo postali pravac koji pokriva ne samo srednju i jugoistočnu Europu, već i dio zapadnoeuropskoga kopna", pojasnio je ravnatelj riječke lučke uprave Denis Vukorepa. Europska komisija će s gotovo milijun eura sufinancirati digitalizaciju Luke Ploče, to je prvi korak u procesu transformacije Luke Ploče u prvu pametnu luku u Hrvatskoj.
Ne smijemo zaboraviti i na željeznice, stiže njihova velika modernizacija, u veljači je stigla prva tranša kredita od 400 milijuna eura. "Desetljeće željeznica je pred nama", poručio je nedavno potpredsjednik Ministarstva prometa i infrastrukture Oleg Butković.
Stiže dugoočekivana modernizacija željeznica | Depositphotos
To su sve prometni i infrastrukturni projekti koji su tu da pomognu pravim pokretačima razvoja koji generiraju prihode veće i od proračuna manjih hrvatskih gradova. Mali i srednji poduzetnici, zahvaljujući EU-ovim projektima, dosad su otvorili više od 11 tisuća novih radnih mjesta. Diljem Hrvatske izgrađene su 44 nove poduzetničke zone, 47 inkubatora, poduzetničkih centara i akceleratora te više od 55 poduzetničkih potpornih institucija. Uloženo je 1,5 milijardi eura u poslovnu konkurentnost, od čega je 850 milijuna eura bespovratnih sredstava, a 653 milijuna eura uloženo kroz financijske instrumente. Kroz razne EU-ove projekte izgrađeno je i opremljeno više od 800 tisuća metara kvadratnih poduzetničko-poslovne infrastrukture.
I baš zato će Bloomberg Adrijina konferencija Next Level Hrvatska – regionalni razvoj okupiti vodeće ljude regionalnoga razvoja, akademsku zajednicu i predstavnike lokalne i državne politike, koji će razmijeniti iskustva i dati novu perspektivu razvoja hrvatskih regija.
.webp){kind=icon}