Hrvati najzaslužniji za odličnu predsezonu, Nijemaca i Slovenaca manje

Hrvatski turisti bili su glavni domaći gosti u prva četiri mjeseca ove godine s gotovo 1,5 milijun noćenja i 658 tisuća dolazaka, čime su nadmašili čak i zajedničke brojke gostiju iz Njemačke i Slovenije. Gotovo četvrtinu, odnosno 24 posto od ukupnog broja noćenja u Hrvatskoj u prva četiri mjeseca ove godine ostvarili su domaći gosti, pokazuju podaci Hrvatske turističke zajednice (HTZ). Gosti iz Njemačke i Slovenije bili su zaslužni za po 11 posto noćenja.

Ovakve brojke vesele, iako zapravo i nisu iznenađujuće s obzirom na to da su nam glavna turistička sezona ljetni mjeseci kad na našu obalu pohrle turisti iz središta Europe. Brojke HTZ-a pokazuju da su u odnosu na prošlu godinu hrvatski gosti u domaćim turističkim odredištima do kraja travnja ostvarili četiri posto više dolazaka i tri posto više noćenja.

Najpopularnije destinacije za domaće turiste bile su Istra i Kvarner. Tamo su ostvarene ukupno 522 tisuće noćenja. Nakon njih je slijedio Grad Zagreb sa 163 tisuće pa Splitsko-dalmatinska županija sa 151 tisućom te Zadarska sa 117 tisuća noćenja.

Od ukupno 21 županije, rast broja noćenja domaćih gostiju ostvaren je u njih 15. Najviše je u tom segmentu podbacila Koprivničko-križevačka županija gdje je broj noćenja u odnosu na prošlu godinu smanjen za više od 30 posto, dok su najviši rast bilježile Varaždinska, Sisačko-moslavačka te Virovitičko-podravska županija koje su svaka privukle po 15-ak posto više noćenja.

Sveukupno, kad se pogled baci na zagrijavanje za turističku sezonu, brojke na prvi pogled ohrabruju. Ukupan broj noćenja i dolazaka i domaćih i stranih gostiju u prva četiri mjeseca je viši nego lani, i to za gotovo pet posto kad su u pitanju dolasci te gotovo tri posto kad su u pitanju noćenja.

Detaljniji pogled na podatke ipak ponešto smanjuje optimizam. Od početka godine do kraja travnja smanjen je broj noćenja koja su ostvarili naši tradicionalno najvažniji inozemni gosti. Njemački turisti ostvarili su dva posto manje noćenja, austrijski gotovo pet posto, talijanski jedan posto manje, a najviše, za gotovo 12 posto je smanjen broj noćenja slovenskih gostiju.

Manjak su nadoknadili posjetitelji iz nekih drugih država poput Poljske, Velike Britanije, Srbije, Sjedinjenih Američkih Država, Francuske i Mađarske, tako da se možemo barem donekle utješiti. Raduju i naznake povratka dalekoistočnih gostiju – dolazaka kineskih turista je bilo čak 102 posto više nego lani u prva četiri mjeseca, a ostvarili su 70 posto više noćenja; brojke kod korejskih gostiju su porasle za tridesetak posto u odnosu na 2023. godinu.

No njemački, austrijski, slovenski i talijanski gosti su lani zajednički ostvarili 43,5 posto svih noćenja u cijeloj godini, tako da popuštanje s jednog od tih tržišta već ne sluti na dobro, a kamoli sa sva četiri.

U klasičnoj godini domaći turisti obično čine oko 12 posto službenih brojki i kad su u pitanju dolasci i kad su u pitanju noćenja. Bez obzira na euforične poruke iz vrha vlasti o rastu domaćeg standarda i utješne brojke o rastu noćenja hrvatskih turista na domaćim odredištima u samom početku godine, ne može se očekivati da bi domaći gosti ikako mogli nadoknaditi bilo kakav bitniji manjak s najvažnijih inozemnih tržišta.

Prošla godina donijela nam je 14,6 milijardi eura turističkih prihoda od inozemnih gostiju. Bilo bi lijepo kad bismo imali toliko na raspolaganju za trošenje u domaćim hotelima, restoranima i na gospodarstvima. Turistička realnost je ipak drukčija.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar