.webp){kind=icon}
Kako je glavni dio turističke sezone uglavnom pri kraju, i kako su već objavljeni podaci o broju gostiju i ostvarenih noćenja za prvih osam mjeseci malo smo detaljnije pregledali podatke da bismo dobili bolju sliku o presjeku gostiju koji su nas posjetili ove godine. Ministarstvo turizma i Hrvatska turistička zajednica već su se prije dva tjedna požurili pohvaliti s rekordnim zaradama, no situacija nije baš tako – rekordna.
Za početak napomena da ovogodišnje brojke uspoređujemo s 2019. godinom. Nema ih smisla uspoređivati niti s 2020. ni s 2021. jer su obje bile pod utjecajem strogih mjera zabrane kretanja na samom početku pandemije odnosno kombinacije tih mjera i ekonomskih posljedica koje je pandemija ostavila na privredu, pa time i turizam.
Kao što je već spomenuto ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac i direktor Hrvatske turističke zajednice (HTZ) Kristjan Staničić istaknuli su već kako su financijski rezultati odlični odnosno da je vrijednost fiskaliziranih računa već sada veća nego za cijelu 2019. godinu. Nije objašnjeno koliko je to posljedica realnog rasta potrošnje, a koliko inflacije, ali odlična financijsko-fiskalna slika raduje.
Manje turista i noćenja
Što se tiče broja dolazaka i noćenja samih turista, a u svojoj usporedbi koristimo brojke HTZ-a, još uvijek nismo na razini pretpandemijske 2019. Za početak, u prvih osam mjeseci ugostili smo ukupno 15 milijuna turista, dok ih je u istom razdoblju 2019. bilo 16,5 milijuna. Dakle, ove godine ih je devet posto manje. Broj noćenja je smanjen za prihvatljivijih četiri posto, s 90,1 milijun na 86,7 milijuna.
Ono što pomalo iznenađuje je činjenica da je ove godine u prvih osam mjeseci bilo nešto više domaćih turista, njih 1,93 milijuna u odnosu na 1,78 milijuna prije tri godine, odnosno osam posto više. No, viši broj gostiju ih Hrvatske nije rezultirao i u rastu broju noćenja. Domaći gosti su ostvarili 10,3 milijuna noćenja, šest posto manje nego 2019.
No za glavninu, gotovo devedeset posto brojki turističke sezone, zaslužni su strani gosti. Iz podataka za razdoblje do kraja kolovoza može se izvući opći zaključak da su ove godine najviše podbacili gosti iz Italije i prekooceanskih država, nešto manje iz Slovenije i pojedinih udaljenijih europskih država, a da su sezonu spasili Nijemci, Austrijanci, Nizozemci, istočni Europljani, a pomogli su i gosti iz Srbije.
Miroslav Lelas/Hina
U pregledu podataka fokusirali smo se na države odakle nam je ili 2019. ili ove godine u prvih osam mjeseci stiglo barem sto tisuća gostiju ili su oni ostvarili barem tristo tisuća noćenja. Taj kriterij je ispunilo tridesetak država među kojima smo potražili one s najvećim padovima ili porastima, ali i one koje se izdvajaju po još nekim karakteristikama.
Jedno od naših najvažnijih emitivnih tržišta – 2019. je bila četvrto emitivno tržište po dolascima i peto po noćenjima – je Italija. U prvih osam mjeseci ove godine s druge strane Jadrana nam je stiglo osamstotinjak tisuća gostiju, odnosno njih 250 tisuća, ili 23,5 posto manje. Po minusu u broju noćenja talijanski su se gosti tako smjestili na prvo mjesto s manjkom od 1,24 milijuna u odnosu na isto razdoblje pretpandemijske 2019.
Posljedice pandemije
U HTZ-u ovakvu razliku objašnjavaju činjenicom da je Italija bila "među najugroženijim" tijekom pandemije koja je ostavila "vrlo teške" ekonomske posljedice "koje su zahvatile i same građane". Uz to treba uzeti u obzir inflaciju i poskupljenja, napominju u turističkoj zajednici, te činjenicu "da je Italija i sama turistička destinacija" čiji su građani i inače uglavnom birali domaća odredišta.
Tijekom pandemije tako je domaće destinacije biralo čak 95 posto Talijana, za razliku od uobičajenih 80 posto. U takvim uvjetima u HTZ-u smatraju da smo ostvarili vrlo dobar rezultat, i ističu da smo ove godine bili u "top tri najtraženijih inozemnih destinacija Talijana (..) pa tako u idućoj godini očekujemo nastavak oporavka (..), a ako cjelokupna situacija na globalnoj razini dozvoli, možda i potpun povratak na pretpandemijske brojke".
Drugo važno tržište koje je podosta podbacilo je Ujedinjeno Kraljevstvo. Do kraja kolovoza ove godine stiglo nam je 132 tisuće gostiju manje što, u usporedbi s 2019. znači i sedamstotinjak tisuća noćenja manje. Jednaki manjak u broju noćenja ostvarili su i gosti iz Slovenije, drugog po važnosti inozemnog tržišta za domaći turizam. Razlika u broju dolazaka turista je nešto umjerenija nego kod Talijana i Britanaca, ali ipak je važno zabilježiti da je ove godine slovenskih gostiju do kraja kolovoza stiglo 1,28 milijuna, a prije tri godine ih je bilo četrdesetak tisuća više.
Ono što nikog ne iznenađuje je snažan pad, u nekim slučajevima čak i krah, u dolascima gostiju iz prekooceanskih destinacija. Na samom vrhu se nalaze Kina, Japan i Koreja. Broj dolazaka iz te tri države je ove godine za 90 i više posto manji nego 2019., a pad broja noćenja je veći od 85 posto. Razlozi i dalje leže u pandemiji odnosno poremećaju koja je ona donijela u svjetske tokove. Iz te tri države nam je 2019. sve zajedno stiglo 700 tisuća gostiju, a ove godine jedva pedesetak tisuća.
U kategoriju bitnih prekooceanskih tržišta s kojih je također znatno srezan broj dolazaka ulaze i Sjedinjene Američke Države, Kanada i Australija. Broj gostiju iz SAD-a je ove godine za 20 posto niži te ih je stiglo 372 tisuće, iz Kanade je stiglo 47 posto manje gostiju, njih 68 tisuća, a iz Australije ih je stiglo 63 tisuće no pad u odnosu na 2019. je još i veći i iznosi čak 65 posto.
Među važna emitivna tržišta s kojih je stiglo manje gostiju još spadaju i pojedine udaljenije europske destinacije: Francuska, Španjolska i Švedska. Iz Francuske nam je ove godine stiglo 440 tisuća gostiju, 16 posto manje nego 2019., iz Španjolske njih 154 tisuće što je pad od čak 40 posto, a iz Švedske je u prvih osam mjeseci stiglo 168 tisuća turista, trećina manje nego prije tri godine.
Miljenko Klepac/HINA
Dosad navedene brojke mogle bi ukazivati na ozbiljan manjak turista u Hrvatskoj ove godine, no znamo da situacija nije loša. Naprotiv. A za to prvenstveno treba zahvaliti gostima iz nama najvažnijeg tržišta – Njemačke. Prije tri godine do kraja kolovoza ugostili smo 2,38 milijuna njemačkih turista; ove godine stiglo ih je 2,71 milijun, gotovo 14 posto više. Broj noćenja koje su ostvarili skočio je po još višoj stopi, od 16,5 posto, odnosno bilo ih je čak 2,8 milijuna više.
Skok broja noćenja veći od dvjesto tisuća u ovoj godini, u usporedbi s 2019., još su ostvarili gosti iz Češke, Poljske, Slovačke i Nizozemske, pokazuju podaci HTZ-a. Čeških turista bilo je 82 tisuće više, ukupno 783 tisuće i ostvarili su pola milijuna noćenja više nego 2019. Iz Poljske, Nizozemske i Slovačke stiglo nam je između 30 i 40 tisuća više gostiju, a njima se pridružuje i Austrija s 31 tisućom gostiju i 171 tisućom noćenja više nego 2019. Još jedno ugodno iznenađenje je i povećani broj turista iz Srbije. Njih je do kraja osmog mjeseca stiglo nešto više od 170 tisuća, dvadesetak posto više nego prije tri godine, a ostvarili su 1,12 milijuna noćenja, 14 posto više.
Usput, kad se radi o susjednim državama, uz već spomenute nešto slabije rezultate iz Slovenije, i gosti iz Bosne i Hercegovine su podbacili, barem ako se ovogodišnji rezultati uspoređuju s 2019. Ove godine ih je stiglo blizu 370 tisuća, 13 posto manje nego prije tri godine, a ostvarili su 2,1 milijun noćenja, 14 posto manje nego 2019.
Brojke turističkih dolazaka i noćenja jasno pokazuju da bi nam trebala rekordna posljednja trećina godine ako bismo se nadali i rekordnom broju dolazaka i noćenja, no zasad objavljeni financijski rezultati ukazuju da će zarada bez obzira na to biti odlična. Hrvatska će se, izgleda, po prvi puta u posljednje tri godine, moći pohvaliti uspješnom turističkom sezonom.
