.webp){kind=icon}
Novčana masa koja obuhvaća gotov novac izvan kreditnih institucija, depozite ostalih financijskih institucija kod središnje banke i depozitni novac kod kreditnih institucija (monetarni agregat M1) na kraju svibnja je iznosila 192,5 milijardi kuna. Tako je uz povećanje na mjesečnoj razini za 3 milijardi kuna (1,6 posto u odnosu na travanj) u odnosu na svibanj 2021. M1 usporio s godišnjom stopom rasta na 11,6 posto.
Prema podacima Hrvatske narodne banke (HNB) koje su obradili analitičari RBA, rast novčane mase na mjesečnoj razini odražava ponajviše porast depozitnog novca. Rastao je i kvazinovac (za 2,9 milijardi kuna ili 1,4 posto) odražavajući u najvećoj mjeri povećanje deviznih depozita poduzeća.
"Rastu novčane mase na godišnjoj razini pridonijela su prije svega pozitivna kretanja depozitnog novca (+15,2) dok je gotovog novac izvan banaka smanjen za 2,4 posto. Time je potvrđen trend pozitivnih stopa rasta monetarnog agregata M1 na godišnjoj razini koji datira od rujna 2012. godine, dok kontinuirane dvoznamenkaste godišnje stope rasta traju od rujna 2015. iako od listopada 2021. dinamika rasta lagano usporava. U nastavku godine, u mjesecima središnje turističke sezone, očekujemo povećanje gotovog novca izvan kreditnih institucija", istaknuli su analitičari RBA.
U svibnju je nastavljen i godišnji rast najšire definiranog monetarnog agregata - ukupnih likvidnih sredstava M4 (koji obuhvaća novčanu masu, štedne i oročene kunske i devizne depozite te obveznice i instrumente tržišta novca, kao i udjele novčanih fondova) na 407,7 milijardi kuna odnosno +8,8 posto u odnosu na svibanj 2021., dok je u odnosu na mjesec ranije zabilježen rast od 1,6 posto.
Iz HNB-a naglašavaju kako je snažan rast ukupnih likvidnih sredstva (M4) na kraju svibnja rezultat snažnog porasta neto domaće aktive monetarnog sustava (za 17,9 milijardi kuna), a neto inozemna aktiva smanjila se za nešto manje od toga, oboje uglavnom kao rezultat odljeva sredstava s deviznog depozita države kod središnje banke koji je zabilježen zbog dospijeća euroobveznice.
Rast neto domaće aktive bio je, uz spomenuto smanjenje depozita države, odraz i snažnijega kreditiranja domaćih sektora, posebice poduzeća, kod kojih je već neko vrijeme prisutna pojačana potražnja za kreditima, zaključuju u HNB-u.
