Nakon nekoliko zahuktalih godina na domaćem tržištu nekretnina, pojavili su se prvi signali da su i stranci i domaći kupci zauzdali apetite za stanovima i kućama u Hrvatskoj. Brojke i dostupni podaci sugeriraju čak i oštriji pad u nekim kategorijama stambenih nekretnina.
Prema brojkama koje je u srijedu objavio Tportal, pozivajući se na podatke Porezne uprave, strani kupci su lani u Hrvatskoj kupili 25 posto manje stambenih nekretnina nego 2022. godine. Broj kupoprodaja stanova i apartmana smanjen je s 4,3 na 3,2 tisuće, dok je broj kuća koje su kupili stranci smanjen za oko dvjesto na blizu 830.
Istovremeno, prema tim podacima, broj kuća, stanova i apartmana koje su kupili domaći kupci smanjen je za oko četiri posto, s oko 30,5 tisuća na nešto više od 29 tisuća.
Na daljnje usporavanje tržišta nekretnina upozorava i Filip Brkan, vlasnik zagrebačke agencije za nekretnine Imperium Immobiliare. U izjavi za Bloomberg Adria TV Brkan je u utorak kazao da je u prva dva mjeseca ove godine zabilježen pad broja kupoprodaja stanova od čak 40 posto, ali je dodao i da bi za potpunije podatke trebalo pričekati kraj tromjesečja.
Brkan drži da razloge za usporavanje tempa kupoprodaje nekretnina treba tražiti u višim kamatnim stopama i izostanku državnih subvencija. Državni zavod za statistiku (DZS) prošlog je tjedna objavio kako je cijena kvadratnog metra u novim stanovima u Hrvatskoj lani u prosjeku porasla za 2,7 posto na 2.246 eura. Godinu prije poskupljenje je bilo čak 20 posto.
U prilog zauzdavanju tržišta idu i dostupne informacije o traženim i realiziranim cijenama pri kupoprodaji nekretnina. Brkan kaže da kod starije gradnje očekuje "pad traženih cijena, ali ne i realiziranih". Dodaje kako je "u prošloj godini za rabljene nekretnine u Zagrebu tražena cijena (...) bila 2.900 eura, što u odnosu na realiziranu cijenu čini razliku od 22,75 posto".
Portal za oglašavanje Njuškalo je krajem siječnja objavio kako su lani tražene cijene nekretnina u Hrvatskoj nastavile rasti još i snažnije nego prethodnih godina. Na razini cijele države tražena cijena kvadrata stana u 2023. godini porasla je za 21 posto na 3.223 eura, dok je godinu prije porast bio 17 posto. Za kvadrat kuće se u 2023. godini tražilo čak 40 posto više nego godinu prije, odnosno u prosjeku 2.606 eura. U 2022. godini porast je bio nešto pristojnijih, ali i dalje visokih 15 posto.
Daleko najskuplje su priobalne županije pa se tako, primjerice, u Istarskoj županiji tražilo čak 3.836 eura za kvadratni metar stana. Više od 3.500 tisuće eura nadali su se dobiti i prodavači stanova u Splitsko-dalmatinskoj te Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Najjeftinije su bile stambene nekretnine u Požeško-slavonskoj te Sisačko-moslavačkoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji. Tamo se lani za stanove tražilo 1.200 i manje eura po kvadratu.
Za razliku od gotovih stanova i kuća broj transakcija u kojima se prodaje građevinsko zemljište lani je, barem kad su domaći kupci u pitanju, ipak ponešto rastao, i to za osam posto. Za isti postotak, ali u drugom smjeru kretao se broj kupoprodaja zemljišta koje su u Hrvatskoj lani obavili strani kupci.
Rast cijena nekretnina u Hrvatskoj proteklih se godina činio gotovo nezaustavljivim, no ovi svježi podaci pokazuju da ipak postoji razina na kojoj se mogućnosti za kupnju bitno smanjuju. Očekivano snižavanje kamatnih stopa na tržištu moglo bi možda do kraja godine dati poticaj kupcima, no pitanje je koliko će se one stvarno smanjivati i u kojem roku. Oštriji pad traženih cijena, u čiji prilog idu informacije o visokoj razlici između traženih i realiziranih cijena, puno bi više i brže djelovao na broj kupnji i prodaja stambenih nekretnina.
.webp){kind=icon}
