Siva ekonomija u Hrvatskoj u 2022. godini procijenjena na 21 milijardu eura

U Hrvatskoj je obujam sive ekonomije 2022. procijenjen na 21 milijardu eura odnosno 30,5 posto BDP-a, dok je prosjek EU-28 gotovo upola niži (17,9 posto), zaključak je studije tvrtke Visa Europe koja je u četvrtak predstavljena na zajedničkom sastanku saborskih odbora za gospodarstvo, financije i državni proračun te turizam.

Studija, naručena s ciljem podizanja svijesti o sivoj ekonomiji i ulozi digitalnih plaćanja u borbi protiv sive ekonomije, provedena je u suradnji s jednim od vodećih stručnjaka za sivu ekonomiju Friedrichom Schneiderom te globalnom konzultantskom tvrtkom za strateško upravljanje i kartična plaćanja Kearney.

U ime tvrtke Visa Europe, rezultate studije predstavili su direktorica za Hrvatsku Renata Vujasinović te direktor za odnose s vladom za CEE regiju Konrad Slusarczyk.

Pokretačima sive ekonomije u Hrvatskoj smatraju se visoka zastupljenost gotovinskog plaćanja, visoka stopa PDV-a i niska razina povjerenja u državne institucije. Udio gotovinskih plaćanja u Hrvatskoj iznosi čak 64 posto, dok EU prosjek iznosi 42 posto. Regulatorni rizik obavljanja neformalnih aktivnosti nizak je, na što ukazuje velik broj prekršaja unutar sustava fiskalizacije (53 posto). Prema indeksu učinkovitosti javne uprave (Svjetska banka, 1996. – 2021., EU-28) se "grižnja savjesti" u smislu osviještenosti i odgovornosti građana procjenjuje vrlo niskom, što je uvjetovano niskom razinom povjerenja u državne institucije.

Najveća penetracija sive ekonomije (>50 posto) zabilježena je u sektorima poljoprivrede, rekreacije i zabave, smještaja i hrane te prerađivačke ekonomije, dok su ključni sektori koji doprinose sivoj ekonomiji prerađivačka industrija, trgovina, smještaj i djelatnosti pripreme i usluživanja hrane te građevinarstvo koji zajedno čine više od 50 posto svih sektora. Prema tipu sektora je siva ekonomija najprisutnija u sektorima koji su ovisni o turizmu te radno intenzivni sektori – poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo, prerađivačka industrija i građevinarstvo.

"Digitalna plaćanja doprinose smanjenju neformalnih aktivnosti, jer ograničavaju mogućnost neprijavljivanja i pružaju transparentan način provođenja transakcija. Hrvatska značajno zaostaje za drugim europskih zemljama u pogledu digitalnih plaćanja, za što je potrebno 50-postotno povećanje kako bi se dosegnuo prosjek EU-28, a 250-postotno povećanje za dostizanje nordijskih zemalja, Velike Britanije i zemalja Beneluksa", naveo je Slusarczyk i predstavio skup mjera koji bi Hrvatskoj mogao pomoći u smanjenju obujma sive ekonomije, pojasnivši kako su se predložene mjere pokazale uspješnima na drugim europskim tržištima.

Tijekom rasprave je predsjednik saborskog Odbora za vanjsku politiku i bivši ministar turizma Gari Cappelli naveo podatak kako se između 10 i 15 posto turista u Hrvatskoj ne prijavljuje, čemu doprinosi činjenica da u smještajnim kapacitetima hoteli imaju udio od tek 15 posto, dok je 65 do 70 posto smještajnih kapaciteta u rukama fizičkih osoba. Kao dodatni izazov, Cappelli je naveo i migracije i sezonske radnike.

Predsjednik saborskog Odbora za turizam Branko Grčić izrazio je razočarenje rezultatima fiskalizacije, od kojih je osobno kao član Vlade koja je uvela fiskalizaciju očekivao puno više nego što je to slučaj, čemu je prema riječima direktorice Vujasinović pridonijela i pandemija Covida.