Kao vrlo skroman signal barem kraja pogoršavanja situacije na tržištu kredita, ako već ne i njenog osjetnijeg poboljšanja, domaći bankari predviđaju da će u prvom ovogodišnjem tromjesečju uvjeti za kredite na hrvatskom tržištu uglavnom ostati nepromijenjeni u odnosu na posljednji lanjski kvartal. Radi se o pozitivnom pomaku nakon što su bankari u većem dijelu prošle godine postroživali uvjete za dobivanje kredita i to mahom kroz povisivanje kamatnih stopa.
Očekivanja vrijede kako za korporativne tako i za kredite stanovništvu, pokazuju najnoviji rezultati redovne ankete koju među domaćim bankarima provodi Hrvatska narodna banka. Na anketu odgovaraju "rukovoditelji u poslovnim bankama zaduženi za kreditno poslovanje banaka s poduzećima i stanovništvom, po mogućnosti na što višoj razini (članovi uprave)", objašnjavaju u središnjoj banci. Pitanja na koje odgovaraju bankari vezana su uz aktualno kreditno poslovanje i očekivanja za bližu budućnost.
Tako su bankari naveli da se potražnja za korporativnim kreditima u posljednjem lanjskom tromjesečju nije bitnije mijenjala uz tek vrlo blago povećanje potražnje za kratkoročnim kreditima. I ovdje je riječ o malom poboljšanju situacije na tržištu jer je u kvartalu prije toga potražnja poduzeća za kreditima bila u padu. No to poboljšanje, čini se, neće dugo trajati jer su bankari u anketi naveli kako u prvom ovogodišnjem tromjesečju očekuju blagi pad opće potražnje za korporativnim kreditima.
Taj pad potražnje ne bi trebao biti rezultat nastavka pooštravanja uvjeta za dobivanje kredita. Niti u jednoj kategoriji korporativnih kredita, od onih za mala, srednja i velika poduzeća pa sve do kredita svih rokova dospijeća, bankari ne očekuju dodatno pogoršanje uvjeta za njihovo dobivanje. Slična je stvar i s kreditima stanovništvu, otkriva anketa. Tako se stroži uvjeti za dobivanje kredita u ovom tromjesečju ne očekuju niti kod stambenih, ni kod potrošačkih kredita.
Bankari su, ponešto iznenađujuće, otkrili i da su se uvjeti za kredite stanovništvu u posljednjem lanjskom kvartalu zapravo čak i poboljšali: kroz niže kamate, povećanje iznosa kredita i dulju ročnost. Takvo poboljšanje bilo je posljedica nešto boljih uvjeta financiranja banaka, ali još više konkurentske utakmice, navode oni.
Zvonimir KUHTIĆ/HINA
Očekivanja o tome što će se dešavati s uvjetima po kojima se odobravaju krediti ovise o brojnim faktorima među kojima se nalaze i trend kamatnih stopa i prognoze gospodarskog rasta, ali i druge, nešto manje ekonomske okolnosti koje mogu poremetiti procese, poput sudskih štrajkova i sličnog. Najnovije vijesti idu u prilog tome da europska ekonomija i dalje kroči po rubu recesije, no hrvatska bi tu trebala biti pozitivna iznimka. Opća razina kamatnih stopa je i dalje visoka, ali se ne očekuje njen daljnji rast, a birokratsko-pravni okoliš u Hrvatskoj je standardno izazovan, no to barem znači da se neće pogoršavati. Kao da bi i mogao.
Kad su u pitanju stambeni krediti bankari očekuju da će u ovom tromjesečju potražnja za njima stagnirati. U prethodna dva kvartala ta je potražnja padala što znači da bi se situacija ipak trebala promijeniti na bolje. Nešto su bolji izgledi za potrošačke kredite. Potražnja za njima je prošle godine od kvartala do kvartala oscilirala između stagnacije i blagog rasta, a bankari očekuju blagi porast i u ovom tromjesečju. Oba trenda u skladu su i s uvjetima pod kojima su se odobravali ti krediti. Dok su se kod stambenih oni blago pooštrili, kod potrošačkih toga nije bilo.
Bankari za sve vrste kredita, kako korporativne tako i one za stanovnike, kao jedan od glavnih faktora za izostanak ozbiljnijeg pogoršanja uvjeta pod kojima se oni odobravaju navode međusobnu konkurenciju. Valja se nadati da će tržišna utakmica i dalje prisiljavati banke i bankare na zadržavanje relativno niskih kamata na kredite.
Vrlo niski udjeli teško naplativih i nenaplativih kredita u bankama ukazuju na to da građani, usprkos svemu, u ovom trenutku nemaju prevelikih problema s vraćanjem zajmova. U prilog tome zasigurno ide i činjenica da je domaći sektor stanovništva u proteklih godinu i pol uspio ostati poprilično zaštićen od rasta kamata kakav je bio prisutan u nekim drugim dijelovima Europe. Kad bi sad još kamate i krenule dolje prije ostatka Europe, domaći trgovci nekretninama mogli bi se nadati dobroj godini.
.webp){kind=icon}
