Poslodavce brine naglo povećanje plaća - kažu, moglo bi raspiriti inflaciju

Domaće poslodavce brine naglo povećanje plaća koje bi, kako kažu, moglo raspiriti inflaciju. Na pamet nam odmah pada ona stara poslovica da pas ne laje radi sela, nego radi sebe, ali aktualni val povećanja plaća u državnom i javnom sektoru daje na težini argumentima poslodavaca.

Naime, iz Hrvatske udruga poslodavaca (HUP) su u petak objavili kako u ovoj godini očekuju povećanje prosječnih bruto plaća za deset posto.

Napominju da su plaće i lani rasle za 14,5 posto, odnosno da ćemo dvije uzastopne godine imati rast realnih plaća od oko šest posto, po čemu prednjačimo u CEE regiji i na razini Europske unije (EU).

"Dodamo li neoporeziva primanja te primitke u naravi, očekujemo porast ukupnih primanja zaposlenih od dodatnih 15 posto, nakon što su primanja lani skočila gotovo 20 posto", ističu u HUP-ovom Fokusu tjedna.

Snažan rast plaća prvenstveno vide kao posljedicu manjka radne snage, posebno u deficitarnim uslužnim sektorima, a veliku ulogu igra i inflacija te nekoliko uzastopnih poboljšanja kolektivnih ugovora u javnom sektoru.

Naglašavaju kako će rast plaća u 2024. godini dodatno ubrzati dosad neviđeno povećanje mase plaća iz državnog proračuna u izbornoj godini od 32 posto i gotovo rekordni skok minimalne plaće u EU-u od čak 20 posto.

"Tzv. outperformance Hrvatske ima uporište u realnom rastu produktivnosti, koji je u zadnje tri godine po prvi puta premašio prosjek CEE regije (2,7 posto nasuprot 1,8 posto). No, druga strana medalje je da snažan realni rast plaća uz ubrzanu konvergenciju cijena usluga, koje su i dalje za oko 30 posto ispod prosjeka EU, zadržava inflaciju iznad prosjeka euro područja u srednjem roku, što podiže rizik spirale plaća i maloprodajnih cijena", stoji u analizi HUP-a.

Upozoravaju kako bruto plaće u srednjem roku ne bi smjele rasti nominalno za više od dva posto, kolika je ciljana stopa inflacije, plus rast produktivnosti od također dva posto, želi li Hrvatska ostati u okvirima koji ne doprinose jačanju inflacije.

"Glavni preduvjet za održiv rast plaća i njihovo približavanje prosjecima EU je veći rast produktivnosti kroz integraciju poduzeća u globalne lance vrijednosti, transfer tehnologija, politike usmjerene prema razvoju znanja, fleksibilniji Zakon o rada i (indirektno gledano) porezno rasterećenje rada u cilju privlačenja visokokvalificiranih u sektorima više dodane vrijednosti. Prostora za rast produktivnosti ima i to naročito u poljoprivredi", poručuju iz HUP-a.

Smanjiti oporezivanje rada

Također su se osvrnuli i na porez na rad, kojeg smatraju previsokim. Povlače paralelu s  domaćim porezni klinom na srednje i visoke plaće koji je za 5 posto veći nego u Poljskoj i Rumunjskoj (najbrže rastućim ekonomijama EU-a u proteklom desetljeću).

Iz HUP-a preporučuju ambicioznije rasterećenje primanja visokokvalificiranih radnika na razinu pet najkonkurentnijih članica EU, u sklopu čega je prosječni porezni klin moguće spustiti za gotovo 10 postotnih bodova, s 42,5 posto u 2022. godini.

"Iznadplanski suficiti na razini lokalne države otvaraju tu mogućnost. Dvostruko brži nominalni rast plaća od 14,5 posto u 2013. te dodatnih 10 posto rasta plaća u 2024. uz solidan prosječni rast zaposlenosti od 2 posto pogoduje rastu suficite jedinica lokalne države iznad očekivanja. To još jednom potvrđuje argument HUP-a da postoji prostor za jače rasterećenje plaća kroz niže stope poreza na dohodak, uz agilniji (potpuno neiskorišten) porezni tretman turističkog najma", zaključuju iz udruge poslodavaca.

Podsjećamo, Vlada je u četvrtak predstavila uredbu o koeficijentima za državnu i javne službe kojom je obuhvaćeno gotovo 250 tisuća zaposlenih. Po riječima ministra rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marina Piletića, može se očekivati da će plaće za ožujak, s isplatom u travnju, zbog povećanih koeficijenata u prosjeku rasti 13,5 posto.

Na to se nadovezao i ministar pravosuđa Ivan Malenica izjavom kako "prosječno povećanje koeficijenata u državnoj službi iznosi ukupno 35 posto".

Koliko su konkretno plaće porasle državnim službenicima, gledajući po stručnoj spremi, najbolje oslikava tablica u nastavku, koju je Vlada prezentirala na jučerašnjoj sjednici.

S prosječnom plaćom od preko 1.200 eura za radnika sa srednjom stručnom spremom javni sektor postaje itekako konkurentan privatnome. Štoviše, čini se kako se opet vraćamo u vrijeme pretpandemijskih kriznih godina kada je državna služba bila Sveti gral većine hrvatskih radnika.

Hoće li privatni sektor moći držati korak i u kojoj mjeri će, ako uopće, rast plaća utjecati na inflaciju – pokazat će vrijeme.