Dan € za Hrvatsku, Ecofin dao zeleno svjetlo za uvođenje zajedničke valute

Vijeće Europske unije (EU), odnosno Vijeće za ekonomske i financijske poslove (Ecofin), u utorak je dalo znak za početak sezone za odstrel kune u Hrvatskoj te odredilo po kojoj će se točno cijeni otkupljivati krzna. Drugim riječima, na dnevnom redu Ecofina bilo je donošenje triju odluka koje i formalno znače početak odbrojavanja zadnjih mjeseci hrvatskoj valuti kuni, počevši od iduće godine, plaćanje u eurima, odnosno definiranje točnog tečaja kojim će se vršiti zamjena.

Hrvatskoj je odobreno uvođenje eura od početka iduće godine. Službeni tečaj je 7,53450 kuna za jedan euro, nije se promijenio u odnosu na onaj koji je važio tijekom sudjelovanju Hrvatske u Europskom tečajnom mehanizmu ERM II. Formalno je to i posljednji korak s europske strane, a Hrvatskoj sada ostaje praktično odraditi većinu posla.

U Bruxellesu su rekli kako će najveći pritisak biti na banke te im preporučuju da u tjednima koje će obilježiti uvođenje eura povećaju broj osoblja, čak i izdvoje zasebne šaltere posvećene zamjeni kuna za eure, te točno i jasno informiraju građane koji bankomati imaju eure, a koji ne, jer tehnički nije moguće sve bankomate istovremeno opskrbiti novom valutom.

Također, banke će morati biti oprezne jer će oko nove godine u opticaju biti povećana količina gotovine što stvara i dodatne rizike. Građani će čak i neko vrijeme prije samog službenog početka korištenja eura moći kupiti svojevrsne "paketiće" eurokovanica koji su se u prijašnjim slučajevima pokazali vrlo popularnim poklonima.

12. srpnja 2022. tako je postao svojevrstan "Dan €" za Hrvatsku. Odluke Ecofina, odnosno preciznije njihova objava u službenom glasilu EU-a koji dan kasnije, automatski su okidač za aktiviranje Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj donesenog sredinom svibnja.

Prema tom Zakonu, Vlada je dužna donijeti službenu odluku koja će se temeljiti na odluci Vijeća. To će biti vrhunac višegodišnjeg procesa. Hrvatska se obavezala uvesti euro stupanjem u članstvo Europske unije. Ujesen 2017. godine donesena je Strategija uvođenja eura u Hrvatskoj i od tada su polako počele pripreme za zamjenu valuta.

Bloomberg

 

Sam proces nije tekao baš glatko. I prije nego što se uopće razmatralo uvesti euro postojali su prigovori na strogost tečajne politike koja se, drže neki, mogla iskoristiti za poticanje izvoznog gospodarstva. Uvođenje eura samo bi cementiralo situaciju. Također, metom brojnih kritika bio je i način na koji su se odabirali motivi za izgled hrvatskih kovanica eura. Rezultati anketa među građanima koje je provodila Hrvatska narodna banka (HNB), kao jedan od ključnih nositelja cijelog procesa, također su pokazivali manjak odlučnosti stanovnika za uvođenje nove valute.

No, s odlukom Ecofina, u Hrvatskoj se počinje s pripremom za euro, a ponovit ćemo ukratko i osnovne crte tog procesa: euro bi kao službeno sredstvo plaćanja u Hrvatskoj trebao zaživjeti od 1. siječnja 2023. godine; prva dva tjedna paralelno će u opticaju biti kune i euri, a trgovci u dućanima bi prilikom plaćanja građanima morali vraćati eure ako to ikako budu mogli; komercijalne banke dužne su od početka rujna početi s procesom tzv. predopskrbe, odnosno središnja bi im banka trebala početi dostavljati eure koje će oni dalje dostavljati svojim poslovnim klijentima.

Dvojno iskazivanje cijena mora početi najkasnije prvog ponedjeljka u rujnu ove godine, iako može i odmah nakon što se sazna fiksni tečaj zamjene, a cijene će se u eurima i kunama iskazivati sve do kraja iduće godine. Gotovinu će biti moguće zamijeniti u bankama, poslovnicama Financijske agencije (Fina) i poštanskim uredima, i to tijekom čitave iduće godine. U jednoj transakciji bez naknade moći će se zamijeniti najviše sto novčanica i najviše sto kovanica. Ne postoji ograničenje broja takvih transakcija.

Nakon prvih godinu dana, kunske kovanice će se još iduće dvije godine moći zamijeniti u HNB-u, a novčanice će se moći mijenjati bez vremenskog ograničenja.

U cijelom će procesu biti i nekih iznimki. Bankomati neće svi moći prvog dana siječnja biti opskrbljeni eurima jer je to tehnički nemoguće izvesti. Gdje iskazivanje dvojnih cijena iziskuje visoki trošak ili je nepraktično, to neće biti obavezno. Čak su i popularne "kumice na placu" izuzete iz dvojnog iskazivanja cijena u kunama i eurima.

Nakon prošlotjedne ostavke ministra financija Zdravka Marića, koji u ponedjeljak i utorak u svojoj funkciji i dalje sudjeluje u radu europskih tijela u Bruxellesu i još će neko vrijeme obnašati dužnosti dok ih ne preuzme novi ministar, može se postaviti pitanje kako će se uopće cijeli proces provesti. Iz Vlade RH i središnje banke nas uvjeravaju da je sve spremno.

Odgovor na pitanje je li zaista tako dobit ćemo u idućih nekoliko mjeseci.

Valeria Mongelli/Bloomberg

Boris Vujčić, guverner Hrvatske narodne banke, istaknuo je kako će od ulaska Hrvatske u europodručje građani i poduzetnici imati konkretne, izravne i trajne koristi.

"U najvećoj mjeri nestat će valutni rizik, Hrvatska će biti investicijski atraktivnija i sigurnija u vremenima kriza. Euro je, također, ključna vrijednost europskog zajedništva i omogućit će nam još aktivniju ulogu u europskom projektu. Istinski sam ponosan na ovaj veliki hrvatski uspjeh", izjavio je guverner.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković poručio je kako je Hrvatska time što postaje članicom europodručja s 1. siječnjem 2023. godine ostvarila strateški cilj.

"Uvođenje eura učinit će naše gospodarstvo otpornijim i dugoročno povećati standard naših građana. Biti dio europodručja Hrvatskoj i našim sugrađanima donosi veću sigurnost u krizi. Naporno smo i dugo radili na ovom projektu jer čvrsto vjerujemo da je pridruživanje europodručju u nacionalnom interesu Hrvatske!" kazao je premijer.

Nakon potpisivanja pravnih akata pozdravne govore održali su Zbyněk Stanjura, Paschal Donohoe, predsjednik Euroskupine (putem videoporuke), Christine Lagarde, predsjednica Europske središnje banke, Valdis Dombrovskis, izvršni potpredsjednik Europske komisije zadužen za gospodarstvo, Paolo Gentiloni, povjerenik Europske komisije za gospodarske i financijske poslove, te Zdravko Marić, spomenuti hrvatski ministar financija u odlasku.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar