Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić se na konferenciji Zagrebačke burze u Rovinju poveo nedavnim primjerom američkog kolege Jeromea Powella i pričao o tržištu rada – i to afirmativno. Obično se u kontekstu monetarne politike i borbe s inflacijom snažno tržište rada smatra utegom, no Vujčić ističe kako on gleda dugoročnije.
"Pretpostavke su da će se u idućih 20-ak godina broj stanovništva u radnoj dobi smanjiti za oko 400 tisuća osoba, a taj gubitak se ne može nadomjestiti iz neaktivnog stanovništva ili demografskim pronatalitetnim politikama. On se može nadoknaditi jedino povećanjem daljnje migracije, aktiviranjem umirovljenika, produljenjem radne dobi ili automatizacijom i robotizacijom", izjavio je u svom predavanju, a potom je za Bloomberg Adriju dodatno elaborirao svoja razmišljanja.
Nedostatak radnika nije kratkoročan trend, smatra Vujčić, već će, sudeći po demografskoj slici Europe, potrajati do kraja stoljeća. No što će biti ako dovedemo na stotine tisuće ljudi iz trećih zemalja, a onda dođe do kontrakcije gospodarstva koje će ih učiniti viškom.
Čitaj više
Vujčić: 'ECB treba strpljenja prije proglašenja pobjede nad inflacijom'
Početkom 2024. dužnosnici će imati bolju sliku potrošačkih cijena.
12.10.2023
U žrvnju inflacije: 67 posto Hrvata razmišlja o dodatnom poslu
Unatoč kontinuiranom rastu plaća, mnogi se suočavaju s teškoćama u podmirenju osnovnih potreba.
12.10.2023
Poslodavcima skočili troškovi za plaće, smanjili otpremnine
Troškovi osoblja u 2022. porasli su za 15,1 posto u odnosu na prethodnu godinu.
09.10.2023
Powell pričao o tržištu rada, kamatne stope nije komentirao
"Želimo vidjeti dugo razdoblje realnog rasta plaća i strukturno zdrave uvjete na tržištu rada", rekao je Powell.
02.10.2023
"S obzirom na to da oni dolaze kao privremeni radnici, ako padne potražnja za njima, oni će jednostavno otići iz Hrvatske i to neće generirati problem veće nezaposlenosti", simplificira Vujčić.
Ne vjeruje da pronatalitetne politike mogu preokrenuti situaciju na tržištu rada, barem ne kratkoročno.
Osvrnuo se i na umjetnu inteligenciju, odnosno njen mogući utjecaj na kreiranje monetarne politike. "Zasad nismo u toj fazi", sa smiješkom ističe i dodaje kako se u ECB-u testira za pisanje brifinga i analize statističkih podataka.
Što se samog vođenja monetarne politike tiče, to je više umjetnost nego znanost, poručuje Vujčić, pa se stoga ne boji za radna mjesta središnjih bankara.