Brojke koje je u utorak objavila Hrvatska narodna banka (HNB) sugeriraju slabljenje izravnih stranih investicija u Hrvatsku u prvom dijelu ove godine. Prema najnovijoj statistici, do kraja šestog mjeseca u Hrvatsku je stigla 1,21 milijarda eura inozemnih ulaganja.
Središnja banka ne objavljuje ažurirane usporedne podatke po tromjesečjima, već samo kumulativne brojke, tako da iz nove objave nije moguće izravno usporediti prvo polugodište ove i prošle godine. No lani smo u ovo doba pisali o pristiglih 1,72 milijarde eura za prvo polugodište 2022. godine, što znači da je ova godina za 30-ak posto slabija.
Objavljene brojke pokazuju da su među stranim investitorima u Hrvatsku u prvom polugodištu daleko najviše dominirale Austrija i Njemačka koje su same bile zaslužne za više od dvije trećine svih investicija. Nakon njih slijedi nekolicina država, među kojima se nalaze Slovačka i Slovenija, ali i Bosna i Hercegovina, s izravnim ulaganjima u rasponu od 40 do 80 milijuna eura.
Detaljniji pogled na investicije po pojedinim sektorima ne skriva previše iznenađenja, ali nije baš ni u potpunosti uobičajen. Za početak, u nekretnine su u prvih pola godine stranci investirali 273 milijuna eura, što je i najviši iznos za jedan sektor ove godine. Kako hrvatske nekretnine usprkos rastu cijena i dalje mogu biti atraktivna investicija za strance, ta brojka ne čudi.
Jednako tako ne iznenađuje gotovo 160 milijuna eura za sektor telekomunikacija. Uz financije, trgovinu i nekretnine, telekomunikacije su se kroz godine pokazale kao jedan od vodećih domaćih sektora za strane investicije.
No prvo je polugodište donijelo i 204 milijuna eura investicija u informatičke uslužne djelatnosti. Ako se uzme u obzir da su sveukupno od 1993. godine, prema brojkama koje objavljuje HNB, u taj sektor stranci investirali 362 milijuna eura, onda je jasno da ovogodišnje brojke itekako odskaču od uobičajenog stanja stvari.
S oko 100 milijuna eura inozemnih investicija ove godine odskače i sektor vodenog prijevoza. Taj iznos predstavlja nešto manje od četvrtine ukupnog iznosa stranih ulaganja u taj sektor u posljednja tri desetljeća.
Najnovije brojke središnje banke o ulaganjima ne moraju nužno značiti i da će investicije za cijelu godinu podbaciti. Strana ulaganja nisu baš sezonska i mogu snažno oscilirati jer računicu nerijetko pokvari ili popravi samo jedna velika transakcija.
No te najsvježije brojke pokazuju da bi se ipak trebalo nadati da je u međuvremenu došlo do nešto jačeg interesa za investicije u Hrvatsku. U suprotnom bi se ova godina, barem kad su inozemna ulaganja u pitanju, mogla pokazati kao jedna od onih koje je možda bolje zaboraviti. Usprkos ufanjima u nastavak domaćeg gospodarskog oporavka.
.webp){kind=icon}
