Već u prva tri mjeseca stiglo obećavajućih milijardu eura stranih ulaganja

Nakon što je 2023. iznos izravnih stranih investicija u Hrvatsku, s iznimkom pandemijske 2020. godine, pao na najnižu razinu u posljednjih pet godina, prve brojke za 2024. ulijevaju nadu kako je došlo do pozitivnog preokreta. Prema preliminarnim podacima koje je objavila Hrvatska narodna banka (HNB), strani ulagači su u Hrvatsku u prva tri mjeseca investirali malo više od milijardu eura.

Nastavak tim tempom značio bi i premašivanje dosad rekordne 2021. godine kad je u Hrvatsku iz inozemstva stiglo nešto manje od četiri milijarde eura investicija. No kako kod stranih ulaganja nema nekog sezonskog pravila, milijardu eura iz prvog ovogodišnjeg tromjesečja ne mora nužno signalizirati odličnu ili rekordnu godinu jer u ostatku godine investicije lako mogu presušiti.

Detaljniji pogled na statistiku otkriva kako je, barem jednim dijelom, sve po starom. Najatraktivniji sektor za inozemne ulagače u prvom kvartalu bio je financijski koji se i kroz protekla tri desetljeća pokazao kao daleko najprivlačniji. Od 1993. godine, otkad HNB vodi statistiku, u taj je sektor investirano gotovo 10,5 milijardi eura, dok se dosta niže na drugom mjestu nalazi trgovina sa 6,3 milijarde eura.

Ulaganja stranih poduzetnika u hrvatski financijski sektor ove su se godine nastavila s dodatnih 380 milijuna eura, a nakon njih najprivlačnija je bila farmaceutika kamo su plasirana 252 milijuna eura. Farmaceutska industrija je svojedobno slovila kao prilično atraktivan zalogaj za inozemne investitore, no to se uglavnom svodilo na interes za Plivom da bi u godinama nakon njene posljednje prodaje ulagačka aktivnost splasnula.

Brojke za prošlu i ovu godinu pokazuju kako to ipak nije značilo kraj zanimanja za hrvatsku proizvodnju lijekova. Ta djelatnost je lani skočila na sam vrh među industrijskim sektorima s najvišim stranim investicijama koje su iznosile pola milijarde eura. Kroz protekla tri desetljeća inozemni investitori su u domaću farmaceutiku sveukupno plasirali 1,75 milijardi eura.

Podaci o ulaganjima za prva tri ovogodišnja mjeseca potvrđuju još jedan trend o kojem se već neko vrijeme govori, a radi se o smanjenom inozemnom interesu za nekretninama u Hrvatskoj. Vlasnička ulaganja u nekretnine do kraja ožujka iznosila su "samo" 104,5 milijuna eura, što bi moglo signalizirati da je zlatno doba u kojem su stranci kupovali domaće nekretnine prošlo. Rekordna u tom smislu je bila 2022. godina s 907 milijuna inozemnih eura investiranih u domaće nekretnine, a lani je ta brojka pala na 570 milijuna eura.

Među ostalim domaćim sektorima koji su u prvom tromjesečju još bili interesantni strancima našli su se veleprodaja sa 68 milijuna eura vrijednim ulaganjima, telekomunikacije sa 65 milijuna eura, te gradnja zgrada s 51 milijunom eura.

Zemljopisno gledano, u oko odmah upada podbačaj Njemačke. U protekla tri desetljeća ta se država profilirala kao jedan od glavnih izvora stranog kapitala koji stiže u Hrvatsku. No u prva tri mjeseca iz Njemačke je stiglo tek 15 milijuna eura investicija, što je bilo u rangu Bosne i Hercegovine.

Za usporedbu, lani su njemački poduzetnici u Hrvatsku plasirali 542 milijuna eura, a 2021. godine 603 milijuna. Svake godine još od 2015. godišnji je iznos prelazio barem sto milijuna eura, zbog čega 15-ak milijuna eura na početku ove godine izgleda kao da su se njemački poduzetnici malo okrenuli nekim drugim tržištima. Za jaču potvrdu toga trebat će ipak pričekati još podataka.

Najveći iznos u prvom kvartalu, 321 milijun eura, nam je pak stigao iz Nizozemske. Ta se država i inače nalazi na samom vrhu stranih investicija u Hrvatsku, no poznata je po tome što zbog povoljnog poreznog tretmana brojne korporacije u njoj često samo registriraju svoje podružnice, pa kapital koji stiže s tih računa ne mora nužno u Nizozemskoj imati i svoj izvor.

Nakon Nizozemske po stotinjak milijuna eura stiglo nam je iz tradicionalno sklonih tržišta Austrije, Italije i Slovenije te iz Luksemburga za koji vrijedi isti tretman kao i za Nizozemsku. Slično važi i za Švicarsku za koju je u prvom kvartalu vidljiv značajan iznos od negativnih 136 milijuna eura investicija, što vjerojatno znači da je neka tvrtka sa sjedištem u Švicarskoj prodala svoje ranije ulaganje.

I dok više od milijardu eura stranih ulaganja u prvom kvartalu sugeriraju kako je Hrvatska opet privlačna barem dijelu stranih investitora, brojke su impresivne i u drugom smjeru. To bi zapravo trebalo biti još i važnije jer bi značilo pravu gospodarsku snagu domaćih poduzetnika koji bi kupovali kompanije i investirali u inozemstvu.

Zbog toga, 324 milijuna eura koliko su domaći poduzetnici u prva tri mjeseca ove godine investirali u inozemstvo zaslužuju nešto pažljiviji pogled. Za usporedbu, potrebno je napomenuti kako su lani ulaganja naših poduzetnika u inozemstvo vrijedila 1,26 milijardi eura, što je drugi po visini iznosa dosad ostvareni rezultat.

Farmaceutika je popularna djelatnost za investicije | Depositphotos

 

Više od toga bilo je investirano jedino 2014. godine kad su ulaganja dosegnula 1,62 milijarde eura. U posljednjih 30 godina godišnji prosjek iznosi 210 milijuna eura, što znači da smo već u prvom kvartalu za više od 50 posto premašili tu brojku.

Sektorska statistika središnje banke otkriva kako su za to zaslužne investicije u farmaceutiku, kamo je otišlo 192 milijuna eura, gradnju zgrada sa 74,8 milijuna ulaganja te financijski sektor s 53,2 milijuna.

Ako se pogledaju zemlje koje su bile najinteresantnije domaćim poduzetnicima, vidi se da je najveći dio investicija, gotovo 195 milijuna eura, otišao u Poljsku koja nije baš uvijek u samom vrhu interesa hrvatskih poduzetnika, mada su i Pliva i Podravka svojedobno tamo imale svoje proizvodne pogone. Tržište od 40 milijuna potencijalnih potrošača svakako je privlačno.

Na drugom mjestu po hrvatskim ulaganjima u inozemstvo u prvom kvartalu nalazi se Njemačka kamo smo plasirali 70 milijuna eura, a na trećem je Slovenija s 44 milijuna.

Brojke za prvo tromjesečje, koje se u idućem razdoblju još mogu i revidirati zbog prirode transakcija i statistike koja prati strana ulaganja svakako ulijevaju optimizam. Valja se samo nadati da s visokim ljetnim temperaturama on nije izgorio.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar